Razotkriven i “Hybrid, plug in gate”. Priklju?ni hibridi ne ispuštaju u prosjeku deklarirana 44 grama C02, ve? 117 – te 2,5 puta više NOx! Kakav samo šok iz Bruxellesa za autoindustriju.
Europarlamentarci poru?ili kako su se proizvo?a?i automobila “znatno okoristili” lažnim deklariranjem emisija štetnih plinova kod hibridnih i plug in automobila i dali im kratki rok da ve? od 2021. ne muljaju s podacima za koje tvrde da su i dva puta ve?i nego što ih prikazuju. Pitanje je do koje ?e se mjere i?i u ras?iš?avanje ovakvih manifetluka autoindustrije i poznavatelji prigoda su skloniji teoriji kako ?e se ova afera rješavati puno nježnije od one s varanjem Volkswagena s emisijama štetnih plinova.
Europski parlament ne vjeruje autoindustriji i tvrdi kako hibridni automobili, a posebice oni plug in ispuštaju i dvostruko više štetnih plinova nego što deklariraju! Upravo stoga su na ju?erašnjoj sjednici zadali težak udarac automobilskoj industriji, prije svega europskoj. Tjeraju ih da ve? od 2021. podatke o emisijama štetnih plinova u?ine realnima, prije svega one koji se ti?u duši?nih oksida NOx, no isto tako i uglji?nog dioksida! Europarlamentarci, me?u njima i njih 12 iz Hrvatske, poru?ili su im da ne?e dozvoliti nikakav novi Dieselgate koji je pred sedam godina izazvao Volkswagen. Štoviše, podu?ili su stru?njake iz autoindustrije kako se stvarno utvr?uju emisije štetnih plinova i u svojoj odluci “Esther de Lange (ENVI A9-0139/2020)” dali im iznimno kratki rok da više ne lažu i ne fabriciraju podatke.
Nakon što su brojni poznavatelji prilika, a posebice pripadnici Zelenih i ekoloških udruga otvorili Pandorinu kutiju upozoravaju?i kako “hibridni automobili ispuštaju tijekom vožnje i 2,7 puta više štetnih plinova nego na laboratorijskim testovima, sad se obavezuju?om odlukom oglasio i Europarlament. Oni nisu izrijekom napisali ono što tvrde zelene, a to je da hibridni automobili u prosjeku u vožnji ispuštaju 117 grama uglji?nog dioksida po kilometru, a u laboratorijskim testovima samo 44 grama. Nisu bili tako žestoki i precizni europarlamentarci, ali su u odluci napisali kako su realne emisije štetnih plinova hibridnih automobila i dvostruko više, nego što se to u papirima proizvo?a?a automobila koji se pozivaju na WLTP mjerenja isti?u.
U biti, europarlamentarci su detektirali kako autoindustrija smišljeno umanjuje emisije štetnih plinova kod hibridnih automobila i kako ne samo da obmanjuje javnost krivim podacima, ve? i krajnje destruktivno i negativno djeluje na ekologiju. Pri tome koristi i blagonaklonost brojnih europskih država koje poti?u kupovinu plug in i hibridnih automobilima i iznosima koji dosežu i 10.000 eura. Uz sve to, kao što je slu?aj u nas, na ve?ini punionica struja je besplatna, garaže koriste u pola cijene, eko davanja su manja… Uglavnom, ve? sad sve govori kako je i službena europska politika uhvatila autoindustriju u klin? i kako dobro znaju o intenzitetu prevare koja je na djelu.
Ekolozi, a i oni neutralni stru?njaci koji testiraju ovakva vozila ve? odavno govore o emisijama štetnih spojeva koje ispuštaju hibridni auti i stoga ih, logi?no, smještavaju puno bliže benzinskim i dizelskim automobilima, koji u prosjeku emitiraju 164-167 grama CO2 po kilometru. Na tako što upozorila je i grupacija okupljena u “Transport&Environment i Greenpeace UK.” Najdalje u optužbama otišla je Rebecca Newsom, voditeljica politike za Greenpeace UK, koja je naglasila kako su “Plug-in hibridi vukovi su automobilske industrije u ov?jem krznu”!
Testovi proizvo?a?a ne uzimaju u obzir ?imbenike poput dizajnerskih karakteristika koje zahtijevaju rad motora te ograni?enog dometa elektromotora i nesklonosti voza?a ?estom punjenju strujom. Stru?njaci, a iskustva govore kako su vlasnici, posebice plug in automobila neskloni ?estom stajanju na elektropunionicama i najve?i dio vožnje koriste rad benzinskog (dizelskog) agregata.
Plug in hibridi nisu ništa drugo nego paravan za autoindustriju koja još uvijek nije spremna na drasti?ne rezove. Kombiniraju?i klasi?ni benzinski i dizelski pogon s elektri?nim zapravo ne ?ine ništa drugo nego kupuju vrijeme u kojem i dalje “štancaju” motore koje pogoni nafta/benzin.
Europarlamentarci su dosta uvijeno napisali u odluci: – Predlažemo smanjenje ?imbenika uskla?enosti, odnosno odobreno godišnje odstupanje izme?u propisane grani?ne vrijednosti za emisije dušikova oksida i vrijednosti izmjerenih na cesti od 2021. godine.
Automobilskoj se industriji, naime, zamjera da se posljednjih godina znatno okoristila neprikladnim dozvolama za one?iš?enje koja se od 2016. godine izdaju tijekom ispitivanja emisija lakih vozila u stvarnim uvjetima vožnje (eng. Real Driving Emissions – RDE). Do toga su datuma države ?lanice i Europska komisija dopuštale da automobili tijekom ispitivanja na cesti mogu emitirati do 50 % više od propisane zakonske granice (80 mg/km) zbog nesigurnosti povezanih s prijenosnom mjernom opremom (PEMS).
Stoga je svrha ovoga izvješ?a ukloniti takve neuskla?enosti te utvrditi ?imbenike uskla?enosti koji ?e se koristiti za procjenu zadovoljavaju li vozila koja se ispituju u stvarnim uvjetima vo?nje (RDE) ograni?enja propisanih emisija. To ?e se, nakon slu?aja Volkswagen, sastojati od prilago?avanja ispitnih postupaka koji se koriste za mjerenje stvarnih emisija vozila u normalnim uvjetima upotrebe. Nije neuobi?ajeno da su ispitni ure?aji u stvarnim uvjetima vožnje manje pouzdani nego u laboratoriju, pa je stoga u propise uklju?eno i na?elo pogreške.
Me?utim, ovim se dokumentom predlaže uklanjanje mogu?nosti pogrešaka u veoma kratkome roku (do 2021. godine) putem snižavanja ?imbenika uskla?enosti, a da se pritom automobilskom sektoru ne pruža prilika da poboljša razinu preciznosti u mjerenju emisija. Nekoliko tehni?kih i znanstvenih ?imbenika onemogu?uje trenuta?no usporedivu razinu emisija izme?u laboratorijskih ispitivanja i stvarne vožnje (kvaliteta goriva, mnoštvo mjernih ure?aja… Kriti?ari isti?u kako bi radikalne promjene postoje?ih pravila mogle negativno utjecati na konkurentnost europske automobilske industrije u postoje?im izazovnim uvjetima. Pritom se pozivaju na neke prethodne akcijske planove, poput predlaganja uvo?enja uglji?ne neutralnosti u okviru Zelenoga plana.