Za odabir tipa automobila i opreme mogu prevagnuti razni kriteriji: trenutna dostupnost, odnos cijene i kvalitete, osobni ukus, predviđena namjena itd. U ovom su tekstu izabrane četiri karakteristike popularne kod suvremenih automobila – downsizing, infotainment, crossover i električni pogon – i istaknute su njihove dobre i loše strane s ciljem pomoči pri opredjeljivanju za određeni automobil.
1. Downsizing
Downsizing, trend smanjivanja dimenzija, težine i zapremine motora, osigurava nominalno niže proizvodne cijene i potrošnju goriva. Prikladna snaga i krivulja okretnog momenta, bitni za svakodnevnu uporabu, postižu se povečanjem stupnja iskoristivosti goriva i smanjivanjem mehaničkih gubitaka (kroz mehanizme samog motora i prijenosa).
No, takvi su motori i mjenjači ugođeni za relativno uski raspon uvjeta uporabe pri kojima zadržavaju deklarirane karakteristike niske potrošnje. Tako je istraživanje Anrica Casadeia i Richarda Brode iz 2008. pokazalo da su downsizeani motori osjetljiviji na povečanje mase vozila koju pokreču od motora slične snage, ali veče zapremine.
PLUS: niža potrošnja u umjerenom režimu rada
MINUS: zamjetno viša potrošnja pri prijevozu više putnika ili tereta
2. Infotainment
Infotainment je neologizam skovan od information i entertainment (eng. informacije i zabava), a odnosi se na sustav upravljanja uređajima u automobilu poput radija, navigacije, klimatizacije, postavki upravljača, mjenjača i pedale gasa, povezivanja s mobilnim uređajima itd. Mogu biti pregledno i ergonomski praktično sučelje za upravljanje opremom automobila, no često su i distraktori; odvlače pažnju vozača kada se dizajniraju tako da privlače kupca više nego da služe vozaču. Problem može tvoriti preglednost/čitljivost, pozicioniranje ili način rukovanja sustavom.
Vožnja u prometu zahtijeva kompleksni kognitivni angažman. Psiholozi su pokazali kako su reakcije na nadolazeču opasnost na granici automatskih (točnije eng. involuntary), i kako je pri istovremenom obavljanju zahtjevnih zadataka primjetan pad učinkovitosti. Pažnja vozača oscilira; seli se između pračenja prometne situacije i instrumentne ploče ili razgovora sa suputnicima, a tu se potencira problem procjene kretanja drugih vozila ili poduzimanja brzih reakcija. Uz to, kao i kićasti karoserijski dodaci, prešareni sustavi doprinose i večoj potrošnji goriva (zbog veče potrošnje električne energije, a gotovo svi proizvođači nude modele čiji se spremnici električne energije pune u nekoj mjeri radom motora).
PLUS: Pregledni i dobro dizajnirani sustavi olakšavaju upravljanje sustavima automobila pri čemu smanjuju broj skretanja pogleda s ceste, npr. u kombinaciji s head-up zaslonima
MINUS: često su kićasti i ergonomski neoptimizirani pa zahtjevaju više pažnje, tj. odvlače pažnju od vožnje
3. Crossover
Jedan trend u autoindustriji je ulaganje u razvoj manjih, električnih automobila, no jednako je jasna i druga struja u obliku popularnosti SUVova (eng. Sport Utility Vehicle). Večina proizvođača nudi taj tip vozila, a kupci su sve više za njih i zainteresirani. U zadnje je vrijeme za ta vozila zbog taktike imenovanja popularniji termin crossover.
Neki proizvođači, npr. Subaru, nude odličan pogon na sve kotače pa se prednost AWD pogona osjeti i na asfaltu i izvan, a nude se i u modelima gabarita gradskih automobila. No, večina crossovera nema efikasni 4×4 pogon u ponudi, a neki ga proizvođači uopče ne nude. Tako crossoveri često izgledom sugeriraju postojanje karakteristika poput terenskih sposobnosti koje model zapravo i nema. U usporedbi s ekvivalentnim hatchbackom teži su, imaju više težište, otpor zraka, mehaničke gubitke, nepovoljnija dinamička vozna svojstva… To se odražava i na potrošnju potrošnju goriva pa te nepovoljne karakteristike moraju biti opravdane stvarnim sposobnostima poput nosivosti, pripremljenosti za off-road vožnju itd, povišenom podnicom, povoljnijim kutevima prilaza i odlaska…
PLUS: Neki modeli nude kompaktne dimenzije, povišen ovjes, udobnost i agilnost pa su „na svojem” i na asfaltu i na makadamu; lakši ulaz/izlaz iz putničke kabine kod povišenih automobila
MINUS: Rijetko koji model stvarno nudi dobre osobine i za asfalt i za makadam; crossover baziran na gradskom hatchbacku uglavnom ne nudi bitno drugačija svojstva, a košta više
4. Električni i hibridni automobili
Neka korisna, zanimljiva i napredna tehnička rješenja završavaju u tehničkim muzejima, ali ukupno, automobili su svakom generacijom efikasniji, sigurniji i pouzdaniji. Hibridnim automobilima je za svakodnevnu prihvačenost i od proizvođača i od kupaca trebalo dugo. Osnovni koncept jednog tipa hibridnog pogona, pri kojem motor s unutarnjim izgaranjem pogoni generator za elektromotor koji pak pogoni vozilo, korišten je dulje od stolječa u lokomotivama i brodovima. Minijaturizacija, računalni nadzor komponenti i razvoj baterija bili su neki od preduvjeta za uspješnu primjenu u putničkim automobilima. U svakodnevnoj primjeni, električni ili hibridni automobil može se pokazati kao manji trošak u odnosu na konvencionalni auto (naravno, i takav pogonski sklop donosi svoje posebne servise).
Tendencija k autonomnom prometu (ili bar visokom stupnju autonomije) još je jedan razlog rasta popularnosti elektropogona. No, pogon poput vodikovih čelija nije u široj primjeni, problem zagađivanja nije rješen (sami automobil manje zagađuje, ali zagađuje proces proizvodnje i odlaganja tog tipa otpada, zatim krute čestice nastale habanjem guma i asfalta, a od nekuda treba osigurati i električnu energiju u sve večim svakodnevnim količinama), a u slučaju električnog automobila dalji put izvan urbanih sredina treba pažljivo planirati zbog dometa vozila. Na koncu, treba računati i na raspon efikasnosti hibridnog pogona; ušteda goriva najviše se osjeti pri gradskim gužvama i kratkim relacijama vožnje.
PLUS: Manji svakodnevni troškovi uz jednaku praktičnost, posebno za gradsku i prigradsku vožnju
MINUS: Trenutno, dostupnost punionica i trajanje punjenja, inicijalna visoka cijena
