Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro pale jer se trgovci plaše da ?e mjere europskih zemalja protiv koronavirusa izazvati usporavanje oporavka gospodarstava, a time i potražnje za ‘crnim zlatom’.
Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna potonula 10,3 posto, na 37,46 dolara, dok je na ameri?kom tržištu barel pojeftinio 10,2 posto, na 35,79 dolara.
Pad cijena blizu najnižih razina u pet mjeseci posljedica je ponovnog uvo?enja restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje koronavirusa.
Kako u drugom valu širenja koronavirusa bilježe rekordni rast broja novozaraženih, mnoge europske zemlje, me?u kojima Francuska, Njema?ka i Engleska, ponovno uvode strože mjere za suzbijanje virusa, što ?e usporiti oporavak gospodarstava, a time i potražnje za naftom.
“Kako zaklju?avanja izazivaju zabrinutosti za potražnju na podru?ju cijele Europe, kratkoro?ni izgledi za cijene nafte po?inju se pogoršavati”, kaže Stephen Innes iz tvrtke Axi.
I u mnogim saveznim državama SAD-a broj novozaraženih virusom doseže rekordne razine, pa se trgovci plaše slabljenja potražnje za naftom i u najve?em svjetskom potroša?u ‘crnog zlata’.
„Mnoge zemlje u svijetu, koje su veliki potroša?i nafte, u drugom valu bilježe znatno ve?i broj zaraženih koronavirusom nego za vrijeme prvog vala. A to ?e nagristi potražnju za naftom jer ?e promet biti sveden na minimum za vrijeme ‘zatvaranja’ aktivnosti”, kaže Paola Rodriguez-Masiu, analiti?arka u tvrtki Rystad Energy.
Unato? slabosti potražnje, ponuda raste
S druge strane, ponuda na svjetskim tržištima raste. Libija trenutno proizvodi 680.000 barela dnevno i o?ekuje da ?e u sljede?ih nekoliko tjedana pove?ati proizvodnju na milijun barela dnevno.
U posljednje vrijeme raste i proizvodnja nafte u SAD-u. Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u pove?an sedmi tjedan zaredom, i to za njih devet, na ukupno 296 postrojenja, najvišu razinu od svibnja.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici na ?elu s Rusijom trenutno, pak, smanjuju proizvodnju za 7,7 milijuna barela dnevno, a u sije?nju 2021. rezovi bi, prema prvotnom planu, trebali biti ublaženi na 5,7 milijuna barela dnevno.
Takvo pove?anje proizvodnje bilo bi prerano, s obzirom na drugi val pandemije koronavirusa i usporeni oporavak gospodarstava i potražnje, kažu analiti?ari.
Toga su svjesni i u OPEC-u, pa su Saudijska Arabija i Rusija nedavno poru?ili da bi se i na po?etku idu?e godine proizvodnja trebala smanjivati za otprilike 7,7 milijuna barela dnevno.
“[Smatramo] da je sve manja vjerojatnost da ?e u sije?nju pove?ati proizvodnju. Umjesto toga, OPEC i njegovi saveznici trebali bi još više smanjiti ponudu, s obzirom na slabe izglede u vezi potražnje”, procjenjuju analiti?ari u Commerzbank.
Predstavnici OPEC+ razmotrit ?e proizvodnu strategiju na sastanku koji bi se trebao održati 30. studenog i 1. prosinca.
Cijene ovise o tempu oporavka gospodarstava
U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godina. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljuju?i golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najve?im svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
Daljnje kretanje cijena nafte ovisit ?e ponajviše o tome koliko ?e se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.
HINA
