Ruski zabavni baloni manje-više su isti kao baloni bilo gdje drugdje u svijetu, ali s jednom razlikom: helij u njima je iz Rusije, a ubrzo bi se mogao upotrebljavati u cijelom svijetu u raznim podru?jima i postati novo geopoliti?ko oružje, piše New York Times.
Golemi proizvodni pogon u Sibiru privodi se kraju, onaj za koji neki analiti?ari kažu da bi mogao poremetiti globalno tržište plina lakšeg od zraka, koji igra sve kriti?niju ulogu u industrijama poput medicinske tehnologije, istraživanja svemira i nacionalne sigurnosti.
Sjedinjene Države i Katar zajedno generiraju veliku ve?inu svjetskog helija, ali Rusija planira postati glavni izvoznik od sljede?e godine.
Ta ambicija, na ?ijem se ispunjenju radi ve? godinama, poklapa se s izlaskom ameri?ke vlade iz poslovanja s helijem nakon desetlje?a u kojima je SAD bio glavni svjetski opskrbljiva? helijem. To je izazvalo zabrinutost da bi Rusija mogla helij uvesti u prostor politi?ke trgovine i igrati istu geopoliti?ku igru kao s prirodnim plinom i sirovom naftom.
Poput nafte i prirodnog plina, i helij je ograni?en resurs. Obi?no se vadi kao nusprodukt prirodnog plina, a polako postaje sve rje?i jer je, nakon što se oslobodi, prelagan da bi ga gravitacija zadržala, pa zauvijek izgubljen pluta u svemir.
U po?etku bi nova ruska opskrba mogla sniziti cijene, smatra ekonomist specijaliziran za industrijske kemikalije u istraživa?koj tvrtki IHS Markit Michael Dall, ali dugoro?no bi po njegovu mišljenju “dinamika tržišta helija mogla postati više politi?ka, nešto sli?no OPEC-u”, koji manipulira cijenama podizanjem ili smanjivanjem proizvodnje nafte.
“Geopoliti?ki rizici od prijetnji opskrbi i potencijalnih prekida opskrbe porast ?e”, rekao je Dall, dodaju?i da ?e helij biti sve više tražen.
Od zabavnog balona, preko medicine, do raketa
Teku?i helij je najhladnija tvar na Zemlji, nije zapaljiv i ne reagira s drugim plinovima, što ga ?ini neophodnim u ure?ajima u rasponu od strojeva za magnetsku rezonancu do raketnih motora.
Cirkulira i unutar strojeva za hla?enje supervodivih magneta koji pomažu lije?nicima u otkrivanju bolesti. U svemirskim putovanjima se rabi na nekoliko na?ina, uklju?uju?i tla?enje spremnika raketnog goriva.
Koristan je i u zavarivanju i tiskanju ra?unalnih ?ipova, a kod vlakova s magnetskom levitacijom mogao bi biti presudan resurs, rekao je potpredsjednik za istraživanje na Sveu?ilištu Minnesota, koje kupuje helij za svoje laboratorije Christopher J. Cramer.
S obzirom na njegovu široku upotrebu, “ljudi su se po?eli brinuti za opskrbu helijem”, rekao je Cramer.
Tako su proizvo?a?i medicinskih ure?aja i znanstvenici doveli u pitanje daljnju upotrebu helija u zabavnim balonima, gdje završava oko 10 posto svjetske opskrbe, a Ameri?ko kemijsko društvo helij naziva “ugroženim elementom”.
“Baš kao i odre?ene životinje, postoje ugroženi elementi”, kaže se na web stranica društva, koje preporu?uje ljudima da ne kupuju helijske balone.
Drugi tako?er vide priliku u heliju. Katar planira nove rafinerije, a tvrtke traže nova nalazišta u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Africi, rekao je analiti?ar tržišta helija i osniva? konzultantske tvrtke usmjerene na globalno tržište plina Phil Kornbluth.
Nakon što sredinom idu?eg desetlje?a dostigne punu proizvodnju, Rusija o?ekuje da ?e proizvesti 25 do 30 posto svega helija koji se koristi širom svijeta.
U?init ?e to bez osobitog napora, jer su ruske rezerve helija goleme, kažu analiti?ari. Naglašavaju da je Gazprom sposoban skladištiti helij u Sibiru ubrizgavanjem u polja prirodnog plina – u osnovi uklanjaju?i helij s tržišta – što je jedan od razloga za zabrinutost zbog manipulacije cijenama u budu?nosti.
Na ostalim robnim tržištima na kojima Rusija ima prst na ljestvici cijena, poput prirodnog plina u Europi, komplicirana mješavina politike i ekonomije utje?e na odluke Kremlja, kaže NYT. Podsje?a da se Bijela ku?a žestoko usprotivila projektu cjevovoda za prirodni plin Sjeverni tok 2, namijenjenom povezivanju ruskih plinskih polja s Njema?kom, kao sredstvu poticanja ovisnosti o Rusiji.
U fokusu nacionalne sigurnosti više od stolje?a
Ameri?ka vlada zapo?ela je sa skladištenjem helija dvadesetih godina prošlog stolje?a, kada se ?inilo da cepelini imaju budu?nost u vojnim zra?nim snagama, no tu ulogu oni nikad nisu odigrali. Ipak, savezne rezerve helija u poroznoj stijeni napuštenog plinskog polja kod Amarilla u Teksasu sadrže oko 2,8 milijardi kubika helija u vlasništvu ameri?kog naroda – dovoljno za oko tri milijarde balona, ako bi Kongres odlu?io prirediti veliku zabavu.
Zakon o privatizaciji helija iz 1996. godine propisao je privatizaciju saveznih rezervi radi poticanja tržišta helijem. Povremene aukcije postale su glavni izvor helija za industriju i postale kriterij za globalne cijene, utje?u?i na cijenu svega, od balona do medicinskih skenera. Privatne ameri?ke tvrtke i dalje ?e proizvoditi helij. No, o?ekuje se da ?e državna pri?uva održati posljednju aukciju 2023. godine.
Promjena na tržištu podudara se s ruskim debijem kao glavnim dobavlja?em.
Gazprom je u rujnu izvijestio da je njegov sibirski helijski pogon dovršen više od 60 posto. Fotografije glavne rafinerije prikazuju panoramski prizor cijevi i rashladnih tornjeva, koji se uzdižu u zaba?enoj šumi. Kad se otvori, bit ?e to najve?a tvornica helija na svijetu, kaže Gazprom.
“Mogu?e je da bi ta tvornica mogla Rusiju dovesti na svjetski tron u poslu s helijem”, objavila je ruska web stranica poslovnih vijesti Rambler u ?lanku pompoznog naslova: “Let prema suncu: nova ruska tvornica utjecati ?e na globalno tržište helija”.
HINA
