Krajem prošle godine ?esto se spominjao prvi nacrt prijedloga novog Zakona o sigurnosti prometa u Hrvatskoj, posebno ?lanak o pove?anju najve?e dozvoljene brzine na autocestama sa 130 na 140 km/h.
Svoj stav o toj ideji s nama je podijelio doc. dr. sc. Marko Šoštari?, prometni stru?njak Prodekan za znanost i vanjsku suradnju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
‘Sve hrvatske autoceste projektirane su za promet uz najve?u brzinu kretanja vozila od 130 km/h. To se posebno odnosi na zavojite i brdovite dionice poput onih na autocestama A1, A2 i A6. Na autocesti A3 teoretski bi se moglo pove?ati ograni?enje, obzirom da je rije? o nizinskoj dionici, ali niti to nije preporu?ljivo. Premda je putovanje autocestom razmjerno sigurno i prometne nesre?e su puno rje?e nego na ostalim cestama, pove?anjem najve?e dozvoljene brzine s postoje?ih 130 na 140 km/h zadiralo bi se u sigurnost, a istodobno se trajanje putovanja ne bi zna?ajnije smanjilo.’ – rekao je Šoštari? te dodao – ‘Ako izuzmemo pojedine dionice njema?kih autocesta, u niti jednoj od zemalja ?lanica EU najve?a dozvoljena brzina na autocesti nije ve?a od 130 km/h, a u pojedinim je i manja. Isto se odnosi i na zemlje u okruženju. Osim aspekta sigurnosti pažnju treba obratiti i na aspekt o?uvanja okoliša. Naime, otpor zraka raste s kvadratom brzine pa ve?a brzina kretanja zahtjeva ve?u angažiranu snagu motora što direktno pove?ava potrošnju goriva. Rezultat toga je pove?ana emisija CO2, a to nepovoljno utje?e na okoliš.’
‘Strategija razvoja cestovnog prometa u EU temelji se na dva osnovna elementa – sigurnosti i ekologiji. Pove?anjem najve?e dozvoljene brzine na hrvatskim autocestama negativno bi utjecali na oba elementa.’ – zaklju?io je Šoštari?.
