Najve?e rafinerije u Teksasu ispustile su u zrak tone štetnih plinova kako bi sprije?ile ošte?enja pri ubrzanom gašenju prerade zbog polarnog vala, pokazuju podaci dostavljeni državnoj agenciji.
Arkti?ka zra?na masa nadvila se prošlog tjedna nad Teksas, prouzro?ivši smrt najmanje 24 ljudi. Stotine tisu?a gra?ana ostale su bez struje, neki i bez vode, a proizvo?a?i nafte i rafinerije obustavili su poslovanje.
Na vrhuncu vala prerada nafte smanjena je za više od ?etiri milijuna barela dnevno, a niske temperature teško su pogodile i proizvodnju prirodnog plina i struje, prekinuvši opskrbu pogona uz ameri?ku obalu Meksi?kog zaljeva.
Kako bi sprije?ile ošte?enja na postrojenjima, rafinerije su spaljivale i ispuštale u zrak plin, stvaraju?i dim koji je zastro nebo nad isto?nim Teksasom.
Pet najve?ih rafinerija emitiralo je gotovo 170 tona štetnih spojeva, uklju?uju?i benzen, uglji?ni monoksid, vodikov sulfid i sumporni dioksid, prema preliminarnim podacima dostavljenim Teksaškoj komisiji za kvalitetu okoliša (TCEQ).
Valero Energy u prijavi TCEQ-u priznaje da je njegova rafinerija u Port Arthuru u Teksasu prošlog ponedjeljka ispustila 39 tona štetnih tvari zbog, kako navode, niskih temperatura i prekida u opskrbi energijom.
Motivina rafinerija u istom gradu ispustila je od ponedjeljka do ?etvrtka 59 tona štetnih plinova, trostruko više od ukupno prijavljene emisije ameri?koj Agenciji za zaštitu okoliša u cijeloj 2019. godini.
Rafinerija Marathon Petroleuma u Galveston Bayu ispustila je prošlog ponedjeljka u manje od pet sati više od sedam tona, trostruko više od približno 10 posto ukupnih ispuštenih emisija iznad dopuštenih razina u 2019. godini.
Exxon Mobil je priop?io da je njegovo postrojenje Olefins u Baytownu emitiralo gotovo tonu benzena i 68 tona uglji?nog monoksida zbog zaustavljanja “više procesnih jedinica i sigurnosnog korištenja sustava baklji”.
Prerada u dvije rafinerije u Teksasu obustavljena je zbog niskih temperatura i problema u opskrbi plinom, navode u Exxonu, dodaju?i da su njihovi petrokemijski pogoni u Teksasu i Louisiani pomogli u napajanju strujom oko 300.000 domova.
U Valeru i Motivi nisu odmah za Reuters komentirali emisije štetnih plinova.
Obi?no ne komentiramo naše poslovanje mimo izvješ?a, ali možemo re?i da su nam sigurnost radnika, susjeda i okoliša glavni prioriteti pri upravljanju objektima, priop?io je pak glasnogovornik Maratona Džamal Kheiry.
Zašto pogoni nisu zimovali?
Teksaške naftne i plinske tvrtke dostavile su 174 obavijesti o ispuštanju zaga?uju?ih tvari iznad dopuštenih razina izme?u 11. velja?e i 18. velja?e, ?etiri puta više nego u tjednu ranije, prema podacima TCEQ-a.
Ukupno zaga?enje iz pogona u širem podru?ju Houstona tijekom hladnog vala iznosilo je oko 351 tonu, oko tri posto ukupnog zaga?enja preko dopuštenih koli?ina za cijelu 2019. godinu, odnosno 10 posto emisija u 2018. godini, zaklju?ak je grupe Environment Tex.
Grupa je do brojki došla na temelju izvješ?a podnesenih teksaškoj agenciji regulatoru.
Kona?ni podaci o ispuštanju štetnih tvari trebali bi biti dostavljeni državi kroz dva tjedna.
“Emisija (štetnih plinova) koja nastaje takvim postupcima može biti znatno ve?a od one u redovitim aktivnostima rafinerija”, objašnjava Jane Williams iz ekološke udruge Sierra Club.
Regulatori moraju promijeniti politiku koja dopušta “nekažnjeno ispuštanje tako velike koli?ine štetnih plinova”, poru?uje Wiliams.
Sharon Wilson iz grupe Earthworks ocijenila je da su emisije alarmantne, dijelom i zato što “nije utvr?ena sigurna granica izloženosti ljudi benzenu”.
Državni podaci pokazuju da je izgaranje metana proizvo?a?a nafte i plina u prošlome tjednu “pogoršalo situaciju, a moglo se sprije?iti “zimovanjem postrojenja“, navela je Wilson.
HINA
