Hrvatska ?e 2022. godine dobiti novi sustav naplate kojim zatvoreni na?in s pomo?u brklji i još uvijek velikim dijelom ru?ne naplate odlazi u povijest. Time ?e se znatno pove?ati proto?nost i smanjiti štetne emisije uzrokovane zastojima jer dok ru?na naplata cestarine ima kapacitet oko 200 vozila po satu, novi sustav omogu?uje prolaz i do 3000 vozila.
Kako je pojašnjeno na prezentaciji u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, novi ?e se sustav temeljiti na kombinaciji dvaju suvremenih i provjerenih tehnologija: naplati putem unaprije?ene verzije ENC ure?aja ugra?enog u vozilo (DSRC) i automatskog sustava o?itavanja registarskih oznaka (ALPR), koje spadaju u provjerene tehnologije koje se primjenjuju u EU. Tako ?e upotreba ENC-a biti obavezna za teška vozila, dok ?e korisnici lakih vozila imati mogu?nost izbora. Prire?iva?i studije nisu zanemarili ni visoku sezonalnost i ?injenicu da gotovo 85 % svih turista u RH dolazi cestovnim putom pa je ponu?eno rješenje za korisnike koji nemaju potrebu nabavke ENC-a, odnosno nisu ?esti korisnici autocesta. Sustav ?e istodobno biti interoperabilan s postoje?im elektroni?kim sustavima naplate u EU, a nakon po?etne implementacije na dionicama HAC-a i ARZ-a o?ekuje se uvo?enje i na dionicama ostalih koncesionara u RH. Uzevši u obzir tehnološke izazove, Hrvatska ne?e primijeniti tehnologiju satelitskog pra?enja (GNSS) koja zahtijeva znatno ve?a ulaganja, naro?ito za korisnika, a ta tehnologija i zbog dvojbi o pitanjima privatnosti korisnika još ni nije uvedena ni u jednoj europskoj zemlji za prvu skupinu vozila.
Procjenjuje se da ?e novi sustav, bez potrebe za ve?im nadogradnjama, u?inkovito funkcionirati najmanje 15 godina, dok bi na mjese?noj bazi uštede mogle iznositi oko 13 milijuna kuna u odnosu na trenuta?ni sustav koji obilježavaju visoki troškovi naplatnih mjesta, blagajnika, transporta gotovog novca i sl. Planirane uštede odrazit ?e na daljnje smanjenje cestarskog duga, na kojem ve? sada, nakon provedenog refinanciranja, država na kamatama godišnje štedi oko 50 milijuna eura.
Novi sustav naplate omogu?iti ?e jednostavnije i brže formiranje cijena, primjerice viših cijena u vremenu najve?ih zagušenja i nižih cijena (tarifa) u razdobljima manje gustog prometa. U skladu s trendovima u EU i cjenovnom politikom dodatno ?e se favorizirati elektri?na i hibridna vozila, ali i sankcionirati zaga?iva?i, odnosno vozila s visokim emisijama štetnih tvari. ?esti ?e korisnici kao i do sada popuste mo?i ostvarivati putem ENC ure?aja.
U ministarstvu procjenjuju da ?e implementacija sustava, koja uklju?uje nabavku nove tehnologije, izgradnju portala za automatsku naplatu cestarine, prilagodbu postoje?ih staza i demontažu naplatnih postaja, stajati do 570 milijuna kuna uz uštede na operativnim troškovima novog sustava naplate koje ?e najkasnije kroz 7 godina dose?i iznos investicijskog ulaganja. Radovi na implementaciji sustava zapo?et ?e idu?e godine, a planirani je po?etak 2022. godine, uz prijelazno razdoblje u kojem ?e istodobno funkcionirati oba sustava kako bi se korisnicima omogu?ila što jednostavnija prilagodba s tzv. zatvorenog na otvoreni sustav naplate. Najavljena je i izmjena zakonodavnog okvira kojim ?e se mogu?i neplatiše brzo i u?inkovito sankcionirati visokim kaznama.
Poslije uvo?enja novog sustava naplate, o?ekuje se da ?e ukupna mjese?na ušteda (ušteda na kamatama od refinanciranih kredita (HAC i ARZ) i uštede ostvarene temeljem novog sustava) iznositi oko 43 milijuna kuna, odnosno oko 516 milijuna kuna godišnje, što odgovara vrijednosti gotovo tre?ine cijene izgradnje pelješkog mosta. Studiju novog sustava naplate cestarine izradila je španjolska tvrtka IDOM, koja je 2018. godine odabrana na me?unarodnom natje?aju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Odabir novog sustava naplate jedan je od klju?nih koraka u reformi cestovnog sektora RH, koje resorno ministarstvo provodi uz potporu Svjetske banke.
Izvor: HAC
