Samo jedna nesre?a dogodila se u godinu dana na gradilištu, a nekada je bila i jedna dnevno na Rotoru u Remetincu, koji je definitivno bio jedno od najgorih svjetskih prometnih i sigurnosnih ?vorišta.
Rotor postao 100 % siguran, a još je gradilište! Sad je sasvim jasno zašto je Rotor u Remetincu morao biti srušen! U posljednjih 365 dana na gradilištu novog rotora dogodila se samo jedna prometna nezgoda, a dok je postojao nije bilo dana da se tamo netko nije bar „kvrcnuo“.
Rotor je jedno od najgorih mogu?ih prometnih rješenja smišljenih ikada u svijetu, a osim Zagreba još je zabilježen samo jedan slu?aj kružnog toka na brdu i to onaj u Engleskoj.
Nitko nikada nije odgovarao za katastrofalno projektno, sigurnosno i prometno ruglo u Remetincu gdje su se nesre?e doga?ale gotovo na svakodnevnoj razini, gdje je njih tisu?e ozlije?eno, gdje je materijalna šteta ogromna.
Kako je mogu?e da je privremena regulacija prometa i to kroz samo gradilište uspjela donijeti sigurnost na jedno od najkriti?nijih prometnih ?vorišta u Hrvatskoj i to na mjestu kružnog toka koji bi sam po sebi trebao i morao biti jedno od sigurnijih rješenja.
Samo 1 prometna nesre?a dogodila se u posljednjih 365 dana na nekad najopasnijem prometnom raskrižju u Hrvatskoj! Podatak zvu?i nestvarno, a izre?en je prekju?er na gradilištu novog prometnog ?vorišta koje mijenja ozloglašeni Remetine?ki rotor. Ovaj fascinantni podatak izrekao je voditelj radova na mjestu gdje je nekada bio kružni tijek na kojem je zabilježen najve?i broj nezgoda u Hrvatskoj i koji je proglašavan i ukletim prometnim mjestom. Prema projektnim podacima tvrtke IGH koja je radila elaborat o prometnoj i ekološkoj opravdanosti rekonstrukcije znalo se dogoditi da nije bilo dana u kojem se netko nije „kvrcnuo“ na njemu. Od 1981. kada se je Rotor pušten u promet evidentirano je na tisu?e prometnih nezgoda, ozlije?enih… Materijalna šteta izazvana brojnim sudarima je velika, a sigurnost rotora koji ?e ostati zabilježen i kao jedan od dva raritetna kružna tijeka kojima se prilazi uzbrdo, da ih uop?e ne vidite da se ne možete pripremiti na vrijeme na situaciju… Kako je mogu?e da je privremena regulacija prometa i to kroz samo gradilište uspjela donijeti sigurnost na jedno od najkriti?nijih prometnih ?vorišta u Hrvatskoj. Navedeni podatak je fascinantan jer možda i najbolje progovara o sumanutosti prometnog projekta koji nas je užasavao gotovo ?etiri desetlje?a. Kad ?ujete ovakav podatak onda je sasvim jasno kakav je prometni, sigurnosni, tehni?ki, projektni… promašaj bio Remetine?ki rotor.
Tijekom godina broj prometnih nesre?a je oscilirao, no najkriti?nije je bilo izme?u 1997. do 2006. U tom je razdoblju prometna policija zabilježila nevjerojatnih 2700 prometnih nezgoda ili gotovo jednu dnevno (0,83). Što teže, a što lakše ozlije?eno je 216 sudionika u prometu, a materijalna šteta bila je ogromna. U ovu brojku nisu unesene i brojne druge prometne nezgode na Rotoru, jer dobro je znano da se dobar dio nije prijavljivao zbog neznatnih šteta. Što se Rotoru bližio kraj tako je i broj prometnih nezgoda, ponajprije zbog nešto druk?ije regulacije te zbog bitno oštrijih prometnih propisa i viših kazni drasti?no smanjio. Tako je Prometna policija posljednjih sedam-osam godina bilježila u prosjeku sedamdesetak prometnih nezgoda godišnje. Najgore je bilo 2011. kada je evidentirano 96 nezgoda, a najmanje je nesre?a na Rotoru zabilježeno 2013. kada je Policija zabilježila samo 37 prometnih nezgoda.
Sve ovo otvara niz pitanja, no ono jedno suštinsko odnosi se na projektanta koji nam je o?igledno „uvalio“ jedno od najgorih mogu?ih prometnih rješenja smišljenih ikada!
Problem je bio u loše postavljenoj signalizacije, u lošim kutevima preglednosti… Na kružni tijek dolazilo se pod uzdužnim nagibom, a prilazilo mu se penju?i. Postoje?i kružni tok sastojao se od tri prometna traka. Prilazne rampe sastojale su se od tri prometna traka, dva ulazna u kružni tok, a jednom su se odvijala desna skretanja. S unutrašnje trake teško se moglo pravovremeno prestrojavati u izlazne. Na Rotor se je ulazilo uzbrdo, sve prilazne ceste penjale su se na njega pa su preglednost i priprema na situaciju bile katastrofalne. Prometni stru?njak Husinec jednom je prigodom kazao kako su sve to razlozi zašto se na Rotoru znalo i dva puta dnevno u prosjeku dogoditi sudar.
Jedna od najkriti?nijih to?aka hrvatskih prometnica napravljen je 1981. Zanimljivo je da je još po?etkom XXI. stolje?a njime dnevno prolazilo više od 100.000 vozila odnosno dvostruko više nego za što je prvotno projektiran. 6. kolovoza prošle godine promet je blago preusmjeren, a ni tramvaji više od toga datuma ne prolaze onuda. Potpuno zatvaranje za sav promet dogodilo je po?etkom ove godine i od tada se promet preusmjerava na novosagra?ene zaobilazne ceste. Koliko god to zvu?i nevjerojatno, ali privremena regulacija prometa po improviziranim prometnicama ne samo što je donijela gotovo potpunu sigurnost, ona nije nikada dovela ni do ve?ih gužvi i stajanja. Sve to govori u prilog tezi da je Rotor bio potpuni promašaj!
Zamjenski projekt vrijedan je 300 milijuna kuna i trajat ?e 17 mjeseci, a uza samu sanaciju rotora i provo?enje prometnih traka u tunelu ispod njega bit ?e i rekonstruirana tramvajska pruga, sagradit ?e se bukobran, a otvorit ?e se i mogu?nost gradnje tramvajske trase skroz do Laništa.
Prilaz kružnome toku odvijat ?e se u ?etirima trakama, kao i dosad uklju?enje ?e se odvijati na dvjema prometnim trakama, a dodatne dvije ?e služiti za skretanje udesno bez mogu?nosti uklju?enja na sami kružni tok. Brzina ?e biti ograni?ena na 40 km/h, a za sva vozila teška preko 5 tona i visoka preko 3,5 metra promet ?e biti zabranjen.
Rekonstrukcija rotora obuhva?a sljede?e planirane radove:
- rušenje postoje?eg i izgradnja novog nadvožnjaka–istok (zbog izgradnje podvožnjaka)
proširenje (nadogradnja) ostalih nadvožnjaka–sjeveroistok, sjeverozapad, jugoistok i jugozapad, - nadogradnju pješa?kog pothodnika ispod Remetine?ke ceste, budu?i da se cesta širi na zapadnoj strani
- rekonstrukciju tramvajske pruge ispod rotora s tramvajskim okretištem, s dodatnom mogu?noš?u direktnog skretanja tramvaja iz pravca Jadranskog mosta prema Aveniji Dubrovnik te s otvaranjem mogu?nosti izgradnje tramvajske pruge do Laništa
- izvedbu prometnica sa svom potrebnom prometnom signalizacijom i opremom, svjetlosnom signalizacijom–semaforizacijom raskrižja
- izvedbu zidova za zaštitu od buke visine 3 – 4 m , u ukupnoj duljini 536 m, u zoni jugoisto?ne rampe (Savski gaj) Remetine?ka cesta–Dubrova?ka avenija
- krajobrazno ure?enje kojim ?e se sanirati zahva?eni i devastirani okoliš te ozeleniti i urediti preostale zemljane površine
- zaštita i prelaganje svih vrsta instalacija iz trase izgradnje podvožnjaka s izgradnjom novih (kanalizacijskog kolektora, vodoopskrbe, odvodnje sa izgradnjom crpne stanice podvožnjaka, elektroinstalacija, TK i DTK instalacija, plinskih instalacija…)
- izgradnja nove moderne (LED) javne rasvjete
