Povezanost dana u tjednu i intenziteta prometnih nesre?a u Hrvatskoj: Nedjelja s najmanje nesre?a i najviše poginulih! Statistika pokazuje da najviše opasnosti donosi kraj radnoga tjedna, ?emu uvelike pridonose i mladi voza?i.
Najopasniji dan u tjednu je petak, a najviše ljudi gine nedjeljom. Takve rezultate donosi statistikom iznimno bogati Bilten o sigurnosti cestovnog prometa za 2018. godinu u izdanju MUP-a RH, koji vikend, o?ekivano, gura u prvi plan kada je u pitanju crna kronika.
Naime, od ukupno 10.450 prometnih nesre?a s nastradalim osobama u prošloj godini, ?ak 1693 su se dogodile u petak (16,2%), nakon ?ega slijede ponedjeljak (1559 ili 14,9%) i subota (1513 ili 14,5%). Zanimljivo, najmanje teških nesre?a se zbilo u nedjelju (1321 ili 12,6%), koja, nasuprot tome, prednja?i po broju poginulih osoba. Od ukupno 317 smrtno stradalih u prometu u 2018., ?ak 60 ih je izgubilo život posljednjeg dana u tjednu (18,9%), nakon kojeg slijede subota (55 ili 17,4%) te ponedjeljak (50 ili 15,8%). Najmanje tragi?an dan u tjednu bila je srijeda, kada je poginula 31 osoba (9,8%).
Što se ti?e uvjeta vidljivosti, najviše prometnih nesre?a s nastradalim osobama u prošloj godini se zbilo u uvjetima dnevne svjetlosti (7484 ili 71,6% od ukupno 10.450), dok se po no?i dogodilo otprilike tri puta manje incidenata (2669 ili 25,5%). Po sumraku su naši policajci morali izlaziti na teren samo 166 puta (1,6%), a tijekom svitanja 132 puta (1,3%), no ti dijelovi dana ionako najkra?e traju.
Dosta druk?iju sliku, pak, donosi analiza poginulih 317 osoba u 2018. prema dobu dana. I dok se u uvjetima dnevne svjetlosti dogodilo gotovo tri puta više prometnih nesre?a nego po no?i, broj nastradalih je puno bliži. Naime, po danu je poginulo 177 osoba (55,8%), a po no?i ?ak 131 osoba (41,3%). O?ito uvjeti drasti?nog smanjenja vidljivosti pridonose drasti?nom pove?anju težine incidenata, što rezultira pogubnijim posljedicama. Ovim brojkama još treba dodati 6 smrtno stradalih po sumraku (1,9%) i 3 tijekom svitanja (0,9%).
Razlomimo li dan na dvosatne intervale, vidjet ?emo da se najviše prometnih nesre?a s nastradalim osobama u prošloj godini dogodilo izme?u 14 i 16 sati (1408 ili 13,5% od ukupno 10.450), dok su se u sljede?em intervalu zbile samo ?etiri nesre?e manje (1404 ili 13,4%). O?ito je vrijeme kada se ve?ina radnih ljudi popodne vra?a s posla, vjerojatno umorno od brojnih radnih obveza, daleko najopasnije. Tako?er, vrlo kriti?no je bilo i izme?u 12 i 14 sati (1338 ili 12,8%), te izme?u 18 i 20 sati (1244 ili 11,9%). S druge strane, najmanje nesre?a se dogodilo izme?u 2 i 4 sata ujutro (211 ili 2,0%), ali tada je i promet najslabijeg intenziteta.
Sli?ne brojke pokazuje i statistika poginulih osoba tijekom dana. Naime, najviše sudionika prometa u 2018. je smrtno stradalo izme?u 16 i 18 sati (46 ili 14,5% od ukupno 317), na što se odmah nadovezao sljede?i dvosatni interval (36 ili 11,4%). Izme?u 12 i 14 te izme?u 14 i 16 sati je poginuo isti broj osoba (po 31 ili 9,8%), a najmanje je obitelji bilo zavijeno u crno izme?u 2 i 4 sata ujutro te izme?u 8 i 10 sati (po 14 ili 4,4%).
Bilten o sigurnosti cestovnog prometa za prošlu godinu nudi i temeljitu analizu prometnih nesre?a s nastradalim osobama prema meteorološkim uvjetima i stanju kolnika. Iz tih podataka možemo iš?itati da se ?ak dvije tre?ine svih teških incidenata (od ukupno 10.450) dogodilo po vedrom vremenu (7.088 ili 67,8%). Potom slijede obla?no vrijeme (2.230 ili 21,3%), kiša (812 ili 7,7%), snijeg (209 ili 2,0%) i magla (75 ili 0,7%). Sli?nu sliku ocrtava i analiza poginulih. Od okupno 317 smrtno stradalih, njih 219 je život izgubilo po vedrom vremenu (69,1%), 67 po obla?nom (21,1%), 18 po kiši (5,7%), 6 po magli (1,9%), a 5 po snijegu (1,6%).
Malo po malo, došli smo i do podteme ovog teksta, a to su naši mladi sudionici u prometu – pogotovo za volanom! Naime, crne brojke pokazuju da gotovo svaka osma osoba poginula u prometnim nesre?ama u 2018. otpada na iznimno ranjivu dobnu kategoriju izme?u 18 i 24 godine (40 od ukupno 317 ili 12,6%). Od njih 40, ?ak 27 ih je izgubilo živote kao voza?i (67,5%), 10 ih je bilo na mjestu (su)putnika (25,0%), a 3 su stradala u svojstvu pješaka (7,5%).
Kada su u pitanju prometne nesre?e po dobnoj strukturi voza?a koji su ih skrivili u 2018., onda je naša ciljana kategorija malo korigirana, te se promatraju svi incidenti koje su skrivili pojedinci stari izme?u 18 i 24 godine. Od ukupno 30.872 prometne nesre?e, tako ih je naša dobna skupina prouzro?ila to?no 4.747 (15,4%), po ?emu je tre?a na listi. Po opasnosti prednja?e voza?i stari od 25 do 34 godine s 5701 incidentom (18,5%), koje slijede tek nešto iskusniji pojedinci u dobi izme?u 35 i 44 godine (5.164 ili 16,7%). Što se ti?e broja prometnih nesre?a s poginulim osobama u 2018., ovoga puta se najopasniji voza?i nalaze u dobnoj skupini od 35 do 44 godine. Naime, od ukupno 262 tragedije, oni su prouzro?ili gotovo svaku petu (55 ili 21,0%), dok neslavno drugo mjesto dijeli naša skupina 15-24 i skupina 55-64 (po 47 ili 17,9%).
Pro?ešljamo li prometne nesre?e po vrstama u 2018., vidjet ?emo da su mladi voza?i u dobi od 18 do 24 godine naj?eš?e slijetali vozilom s ceste (909 ili 22,6% od ukupno 4028), potom slijedi trojac sudara vozila u pokretu – bo?ni smjer (798 ili 19,8%), u vožnji u slijedu (607 ili 15,1%) i iz suprotnih smjerova (524 ili 13,0%), te udar vozila u parkirano vozilo (317 ili 7,9%) i udar vozila u objekt kraj ceste (225 ili 5,6%). Što se ti?e prometnih nesre?a s poginulima po vrstama, mladi su voza?i (15-24 godine) najviše života odnijeli prilikom slijetanja vozila s ceste (15 ili 38,5% od ukupno 39), zatim sudara vozila u pokretu iz suprotnih smjerova (8 ili 20,5%), te naleta na pješaka (5 ili 12,8%).
U ?emu, pak, mladi voza?i (18-24 godine) najviše griješe? Analiza prometnih nesre?a u 2018. pokazuje da je to naj?eš?e brzina neprimjerena uvjetima (1.175 ili 29,2% od ukupno 4.028), pa nepoštivanje prednosti prolaza (631 ili 15,7%), potom vožnja na nedovoljnoj udaljenosti (349 ili 8,7%), nepropisno kretanje vozila na kolniku (321 ili 8,0%) i nepropisna vožnja unazad (287 ili 7,1%). Brzina neprimjerena uvjetima daleko je najve?i uzro?nik smrtnosti na prometnicama kada su u pitanu mladi voza?i, jer je gotovo svaka druga njihova žrtva stradala uslijed mladena?kog jurcanja po cestama (21 ili 53,8% od ukupno 39).
Baš kao na globalnom uzorku svih dobnih skupina, i mladi su voza?i (15-24 godine) u 2018. najviše prometnih nesre?a generirali vikendom – subotom (575 ili 16,3%), petkom (551 ili 15,7%) i nedjeljom (550 ili 15,6%), a najkriti?niji sati su im tako?er bili izme?u 14 i 16 (448 ili 12,7%).
I na koncu, usporedbe radi, da bismo dobili sliku o kakvom uzorku se radi, recimo da od ukupno 2.348.794 registriranih voza?a u RH u 2018., njih 195.450 otpada na voza?e do 24 godine starosti (8,3%). Drugim rije?ima, 8,3% od ukupnog broja svih voza?a je prouzro?ilo 15,4% svih prometnih nesre?a te 17,9% svih prometnih nesre?a s poginulim osobama. Mladost, u kombinaciji s ludoš?u i neiskustvom za volanom, o?ito generira statisti?ke pokazatelje koji im definitivno ne idu u prilog!
Izvor: HAK
