Pro?itajte koje su tolerancije prometnih kamera i koja su pravila za presreta?e!
Pravilnik se izravno ti?e: radarskih mjerila brzine, laserskih mjerila brzine, mjerila puta/vremena (detekcijska mjerila brzine), mjerila prosje?ne brzine (sekcijska mjerila brzine), mjerila brzine za pra?enje.
Netko je jednom rekao da ?e nas tehnologija do?i glave. Za glavu nismo posve sigurni ali da nas tehnologija „dolazi nov?anika“ jasno je „kao dan“ svakom voza?u. Kamere svuda, kamere oko nas! Radari, laseri, presreta?i, ?udesa! Slike, snimke! Tehnologija potkopava ?ovje?anstvo, um, memoriju razum tvrde neki, a svako potkopavanje u kona?nici završi „pokopavanjem“! Nestanak vrste. Tako nam i treba kad ne znamo „granice“. Kazne za prebrzu vožnju uvedene ove godine ve? uveliko uzimaju danak i pune prora?un. Prolazak kroz crveno se ne tolerira, uvedeno je i kažnjavanje „vožnje na repu“! Osporite ako možete fotografije iz kojih jasno proizlazi da ste baš vi po?inili djelo za koje vas se tereti i opako kažnjava.
U to ime evo i novina koje se ti?u zahtjeva koja moraju zadovoljavati mjerila brzine u cestovnom prometu. Konkretno i bez okolišanja u javnu raspravu poslan je Prijedlog Pravilnika o mjeriteljskim i tehni?kim zahtjevima za mjerila brzine vozila u cestovnom prometu. Mjerila brzina u smislu tog Pravilnika su zakonita mjerila koja mjere brzinu vozila u cestovnome prometu koja prolaze pored mjerila. Ti?e se to svih voza?a! Što to?no piše u tom Prijedlogu pravilnika i njegovim dodacima? Zapravo puno lipih stvari, ali ih nije lipo za ?uti.
Pravilnik se izravno ti?e: radarskih mjerila brzine, laserskih mjerila brzine, mjerila puta/vremena (detekcijska mjerila brzine), mjerila prosje?ne brzine (sekcijska mjerila brzine), mjerila brzine za pra?enje.
Ono što ?e vas sigurno zanimati su granice dopuštene pogreške za mjerila brzine. One iznose: ± 3 km/h kod mjernih vrijednosti ? 100 km/h te ± 3 % kod mjernih vrijednosti > 100 km/h. Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine ve?e od 100 km/h iznosi 10 % zaokružena na ve?u vrijednost. Naravno zanimljivo je i kako se mjerila brzine mogu se koristiti kako bi se utvrdio prolazak vozila kroz crveno svjetlo. Prolazak kroz crveno svjetlo utvr?uje se na temelju izmjerene brzine vozila i vremena prolaska preko ozna?ene zaustavne linije. Prolazak kroz crveno svjetlo dokumentira se dvjema fotografijama. Prva fotografija pokazuje vozilo prije ozna?ene zaustavne linije, dok druga fotografija pokazuje vozilo nakon zaustavne linije. Obje fotografije osim vozila pokazuju i crveno svjetlo na semaforu.
Mjerila brzine mogu se koristiti i za mjerenje udaljenosti izme?u vozila. Udaljenost izme?u vozila odre?uje se na temelju izmjerene brzine prvog i drugog vozila, te na temelju vremena koje je potrebno drugom vozilu koje s vozi iza prvog da pre?e to?ku na kojoj je izmjerena brzina prvog vozila. Udaljenost izme?u vozila dokumentira se dvjema fotografijama koje se izra?uju tijekom mjerenja brzine prvog i drugog vozila. Svaka fotografija prikazuje brzinu vozila, me?usobnu udaljenost i vremenski žig. Kada se utvr?uje udaljenost izme?u vozila, uzima se pozitivna pogreška u korist voza?a: 4 m pri brzini drugog vozila do 100 km/h te 4 % izmjerene udaljenosti vozila pri brzini drugog vozila iznad 100 km/h.
Zanimat ?e vas sigurno i presreta?i. Kako bi se dokazala izmjerena brzina mjerena mjerilom brzine za pra?enje dostatno je napraviti tri fotografije na temelju video zapisa i to: na po?etku mjerenja, na kraju mjerenjate dodatna fotografija za prepoznavanje vozila. Mjerenja se provode na dionicama od najmanje 200 metara duljine pri brzinama do 10 km/h, ili najmanje 500 metara pri brzinama iznad 100 km/h.Vozilo opremljeno mjerilom brzine za pra?enje ne smije tijekom mjerenja prete?i nadzirano vozilo. Na kraju mjerenja udaljenost izme?u vozila opremljenog mjerilom brzine za pra?enje i nadziranog vozila mora biti jednaka ili ve?a od udaljenosti na po?etku mjerenja.
Izvor: HAK
