“Nisam siguran da je takva investicija isplativa na dugi rok. Uvjerit ?ete se da ljudi sve više traže podru?ja koja pružaju mir”, izjavio je nizozemski europarlamentarac Bas Eickhout, dodavši da masovni turizam zna?i “brzu, ali kratkotrajnu zaradu”.
Nizozemski europarlamentarac iz kluba Zelenih Bas Eickhout ocijenio je u razgovoru za Hinu kako je hrvatsko ulaganje u masovni turizam neodrživo te da dugoro?no može uništiti hrvatski turizam.
Eickhout je istaknuo da razumije velika ulaganja u masovni turizam “iz perspektive za brzom zaradom”, ali smatra da takva investicija dugoro?no nije isplativa.
“Nisam siguran da je takva investicija isplativa na dugi rok. Uvjerit ?ete se da ljudi sve više traže podru?ja koja pružaju mir”, izjavio je nizozemski parlamentarac, dodavši da masovni turizam zna?i “brzu, ali kratkotrajnu zaradu”.
“Možda biste u nekom dužem razdoblju ?ak mogli ostali bez turizma. To bi bila velika šteta jer želim da ljudi i u budu?nosti uživaju na hrvatskoj obali”, zaklju?io je Eickhout kojega je organizacija VoteWatch Europe prošle godine proglasila najutjecajnijim europarlamentarcem u podru?ju politika zaštite okoliša.
Eickohout smatra da je potencijal hrvatske obale ogroman te da bi Europska unija trebala oja?ati svoje vizije o njegovom razvoju. “To je vrlo vrijedno podru?je”, istaknuo je.
Korištenje vjetra kao obnovljivog izvora energije može u priobalju pružiti dodatnu zaštitu ribarstvu, smatra nizozemski zastupnik koji se zalaže za održivo ribarstvo.
“O održivom ribarstvu moramo razmišljati na na?in da ribu ne izlovljavate samo sada, ve? da i djeca sadašnjih ribara i njihova djeca trebaju profitirati od tog sektora”, zaklju?io je nizozemski europarlamentarac.
Istaknuo je da je i u tom segmentu klju?ni faktor biološka raznolikost “?ije o?uvanje mora postati prioritet kako bi se riblji fond mogao obnavljati”.
Naglasio je i važnost odnosa samih ribara prema ovoj problematici te smatra da je važno “posti?i suglasje i poštovanje izme?u ribara i ekosustava”.
Osvrnuvši se na utjecaj koji bi Europski zeleni plan mogao imati na mediteransku obalu, uklju?uju?i i hrvatsku, Eickhout je istaknuo ogroman potencijal tih podru?ja u procesima postizanja biološke raznolikosti, proizvodnje obnovljive energije i razvoja održivog ribarstva.
Na pitanje na koji bi na?in gra?ani u Hrvatskoj, ali i ostatku EU-a, mogli profitirati od Zelenog plana, Eickhout je naveo da “ne?e profitirati samo sadašnje stanovništvo na tim podru?jima, ve? i sljede?e generacije”. No da bi se to realiziralo, potrebna je “koherentnija vizija o mogu?nostima razvoja obalnih podru?ja”.
To ?e, smatra, ujedno utjecati i na smanjenje iseljavanja ljudi s priobalnih podru?ja u gradove koji su, kako navodi, “ionako prenapu?eni”.
Eickhout smatra da je trenuta?na Europska komisija u?inila velik iskorak time što je jasno prepoznala zelene politike kao prioritet.
“Ova Europska komisija shva?a da je to jedan od naših velikih izazova za budu?nost, za našu europsku budu?nost, za budu?nost Hrvatske”, rekao je Eickhout.
“To je srž ideje Zelenog plana: stvoriti novo gospodarstvo koje ne?e toliko optere?ivati sustav zaštite okoliša, a istovremeno ?e otvarati nova, kvalitetnija radna mjesta”, dodao je.
Posebno je naglasio da ta tranzicija nije laka i da bi tvrditi suprotno od strane bilo kojeg politi?ara bio pokušaj zavaravanja europskog bira?kog tijela.
Me?utim, to je jedina budu?nost kakva nam treba, smatra zastupnik Zelenih.
Dodao je da Europa jedino zelenom tranzicijom može prednja?iti u inovacijama na globalnoj razini te da nema smisla pokušavati kopirati neki drugi model.
“Ne možemo, na primjer, troškovima rada konkurirati Kinezima. U tome ?e nas uvijek pobijediti. Moramo osmisliti vlastitu pri?u”, naveo je Eickhout.
Pregovara?ki tim Europskog parlamenta i predsjedništvo Vije?a kompromisno su se u studenom 2020. dogovorili da ?e s najmanje 30 posto izdataka iz dugoro?nog prora?una i plana oporavka i?i na klimatske ciljeve.
Eickhout je napomenuo da je zadovoljan tim dogovorom, ali dodao da ?e za promjene koje se planiraju provesti biti potrebno više novca te da europski prora?un predstavlja samo manji dio dostupnih sredstava.
“Svakoj zemlji ?lanici na raspolaganju su i sredstva iz nacionalnog prora?una koja su ukupno puno ve?a od onoga što ima EU. A tu su i veliki iznosi sredstava iz privatnog sektora”, isti?e Eickhout.
Naglasio je i da Zeleni plan nije i ne smije biti samo stvar EU-a, ve? da u njegovo provo?enje moraju biti uklju?ene i susjedne zemlje te zemlje kandidatkinje za ?lanstvo.
“Nadamo se da ?e cijeli Balkan postati dio Europske unije. To je naše polazište i naš cilj”, istaknuo je Eickhout.
Tako?er je dodao da, ako je to cilj i same Unije, onda je dužnost Bruxellesa osigurati uzajamno provo?enje zelene tranzicije na ?itavom tom podru?ju.
U suprotnom ?emo imati razli?itu dinamiku provedbe Zelenog plana, upozorio je Eickhout dodavši da bi time “sami sebi pucali u nogu”.
Bas Eickhout zastupnik je Europskog parlamenta od 2009. godine. U središtu njegova politi?kog djelovanja su borba protiv klimatskih promjena i stvaranje socijalne Europe, a upozorava na ja?anje protueuropskih snaga u EP-u.
Europski Zeleni su na posljednjim izborima za Europski parlament 2019. Eickhouta i njema?ku europarlamentarku Ska Keller istaknuli kao svoje “spitzenkandidate”, odnosno kandidate za ?elno mjesto Europske komisije.
Eickhout je potpredsjednik kluba zastupnika Zelenih u Europskom parlament (EP) te potpredsjednik Odbora EP-a za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.
Europski parlament ?e na plenarnoj sjednici idu?eg tjedna raspravljati o strategiji EU-a za održivi turizam te ?e, kako se najavljuje na portalu EP-a, u izvješ?u pozvati da EU nakon pandemije covida-19 razvija ?iš?i, sigurniji i održiviji turizam.
Pandemija je preusmjerila sklonosti potroša?a na zelenije opcije, navodi se u izvješ?u i poziva na izradu plana za razvoj održivijih oblika turizma kako bi se smanjio ekološki otisak sektora.
HINA
