U nekim državama u Europi situacija je ipak druk?ija jer se prate prihodi, a prema tome ?e se odrediti i kazne za prekršaje u prometu.
Prometne kazne poga?aju nas razli?itom magnitudom, ovisno o primanjima i imovini. Nekome ni 20.000 kuna ne zna?i ništa, a nekome je 300 kuna previše. U nekim državama u Europi situacija je ipak druk?ija jer se prate prihodi, a prema tome ?e se odrediti i kazne za prekršaje u prometu. Upravo zato da oni s najviše novca nisu najbahatiji na cestama, odnosno da i oni osjete snagu sile zakona.
Najve?a kazna za jedan prometni prekršaj izdana je 2010. godine u Švicarskoj. Jedan voza? na autocesti je u Mercedesu SLS vozio ?ak 290 km/h. Policija ga je uhvatila i to ga je koštalo 650.000 eura.
Finska je tako?er jedna od zemalja u kojima se kazne odre?uju po imovinskom cenzusu, odnosno prema prihodima. U toj državi izdano je mnogo kazni ve?ih od 50.000 eura. Tko ima više, a odlu?i biti prebrz, taj ?e i platiti. Švedska, Danska, Njema?ka, Austrija i Francuska tako?er imaju obra?un prometnih kazni prema prihodima. U nekim državama je klizni dio ve?i, a u nekima je iznos ipak fiksniji.
Izvor: HAK
