Še?erna bolest kroni?ni je metaboli?ki poreme?aj od kojeg u Hrvatskoj boluje oko 500.000 ljudi. Najviše je onih s dijabetesom tipa 2, koji je u stalnom porastu. Bolesti najviše kumuju sjedila?ki na?in života, pretilost, loša nezdrava ishrana, ali i genetika.
O tome kako se može živjeti zdravije svakodnevne su poruke oko nas, koje treba uvrstiti u životni ritam. Posebice danas, kad je on ubrzan, bez puno kretanja, uz ?esto nezdravu hranu, što je put u nemalo oboljenja, a dijabetes je jedno od njih. Zovu ga ‘tihi ubojica’ jer še?erna bolest organizam razara iznutra, a podliježu mu sve mla?i ljudi. Ponajprije je rije? o dijabetesu tipa 2, poznatom i kao diabetes mellitus. Oboljenje je to koje se nekad smatralo boleš?u starijih osoba, ali više nije tako, isti?u lije?nici.
Še?erna bolest je kroni?ni metaboli?ki poreme?aj koji nastaje kad guštera?a prestane djelomi?no ili potpuno proizvoditi inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu. Karakterizira je hiperglikemija, odnosno povišena razina še?era u krvi, koja je povezana s dugoro?nim komplikacijama, kao što su organska ošte?enja i disfunkcije razli?itih organa, posebno o?iju, bubrega, živaca, srca i krvnih žila.
Razlikuju se ?etiri osnovna oblika dijabetesa, ponajprije še?erna bolest tipa 1, dijabetes tipa 2, gestacijski dijabetes, odnosno onaj koji se može dobiti u trudno?i i drugi mu specifi?ni tipovi. Epidemija še?erne bolesti tipa 2, isti?e zdravstvena struka, povezana je s epidemijom pretilosti, a razlozi su moderan na?in života, prekomjeran unos kalorija, posebice masne hrane i zasla?enih pi?a, kao i život s premalo kretanja i tjelesne aktivnosti.
Naj?eš?e od dijabetesa obolijevaju osobe starije od 45 godina, a u posljednje vrijeme sve je ?eš?a njezina dijagnoza i u dobnim skupinama ispod 30. Prema podacima CroDiab registra, u Hrvatskoj su prošle godine bile registrirane 303.992 osobe sa še?ernom bolesti, a pretpostavlja se da još 40 posto slu?ajeva nije otkriveno.
Stoga je, smatra se, ukupna brojka dijabeti?ara u Hrvatskoj oko 500.000. Broj novooboljelih ljudi u proteklih petnaestak godina u rasponu je od 26.000 do 42.000 bolesnika te je u stalnom porastu proteklih desetlje?a, podaci su to Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Še?erna bolest je u 2017. godini bila i jedan od vode?ih uzroka smrtnosti s udjelom od 4,4 posto. U svijetu od še?erne bolesti pati ?ak 450 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina.
Kako bi što više osvijestili javnost o tom podmuklom oboljenju, 14. studenog se obilježava kao Svjetski dan še?erne bolesti, a ove godine bit ?e to pod geslom Obitelj i še?erna bolest. Tad brojne lokalne Udruge i Hrvatski savez dijabeti?kih udruga te zdravstvene ustanove za gra?ane na javnim mjestima organiziraju uzimanje uzoraka še?era u krvi, odre?uju im indeks tjelesne mase, mjere tlak i dr. Dijele se i savjeti o prevenciji bolesti, potrebnoj (dijabeti?koj), odnosno zdravoj prehrani, tjelovježbi i na?inu života uz takvu dijagnozu.
O pojavnosti še?erne bolesti u Hrvatskoj, dr. med. spec. internist i subspec. endokrinolog i dijabetolog Mladen Grgurevi? iz KB-a Merkur, Sveu?ilišne klinike Vuk Vrhovac kaže:
– Osnovni je uzrok pojavnosti še?erne bolesti tipa 2 inzulinska rezistencija, koja predstavlja stanje pove?ane potrebe za inzulinom, a naš ga organizam nije u stanju pratiti, pa posljedi?no dolazi do povišenih vrijednosti glukoze u plazmi, odnosno dijabetesa. Glavni mu je uzrok na?in života, ali i genetika ima zna?ajnu ulogu, tako da se še?erna bolest može pratiti i u istim obiteljima. Suvremeni na?in života je temeljni uzrok oboljenja, gotovo u epidemijskim razmjerima. Na še?ernu bolest tipa 2 otpada ?ak 90 posto oboljelih.
Dr. Grgurevi? smatra i da loša ekonomska situacija samo pridonosi ve?oj pojavnosti bolesti pa se ona uklapa u galopiraju?e stope rasta, prije svega u slabije razvijenim državama. U onim razvijenima postupno dolazi do stagnacije porasta broja oboljelih, i to zbog promjene stila života i odgovaraju?e edukacije. U Hrvatskoj, nažalost, stil života ide u prilog pojavnosti oboljenja, kao i slabija dostupnost zdrave, ali skuplje hrane.
Lije?nik isti?e da se s dijabetesom može živjeti, ali bolest treba kontrolirati, odnosno (oni koji to ?ine imaju razinu HbA1c-a prilago?enu dobi i uvjetima) treba provoditi samokontrolu uz pomo? glukometra ili putem senzora. Ovisno o stupnju bolesti, oboljeli redovito trebaju biti i kod dijabetologa i lije?nika obiteljske medicine. To više, jer kvalitetna kontrola še?erne bolesti podrazumijeva posjet dijabetologu svakih tri do šest mjeseci (bolesnici na intenzivnoj inzulinskoj terapiji) i do jednom godišnje oni koji su na oralnim lijekovima. Potrebno je to i kako bi osobe oboljele od dijabetesa pravovaljano mogle upravljati motornim vozilima, a treba znati da oni koji koriste inzulinsku terapiju ne mogu biti profesionalni voza?i.
Dr. Grgurevi? o dijabetesu i vožnji kaže:
– Bez obzira na to kojim tipom vozila upravljaju, dijabeti?ari trebaju provjeriti razinu glukoze u krvi prije po?etka vožnje, ponajprije oni koji su na inzulinskoj terapiji. Nadohvat ruke voza?i dijabeti?ari uvijek trebaju imati jednostavne ugljikohidrate (keksi), za slu?aj da im tijekom vožnje padne še?er u krvi. Ako se to dogodi, treba se odmah isklju?iti iz prometa, pojesti nešto ugljikohidrata, makar petnaestak grama, i nakon oko 15 minuta treba provjeriti razinu glukoze u krvi. Kad se unormali (iznad 5 mmol), mogu nastaviti voziti. Vožnja dijabeti?ara u pravilu treba biti planirana, s obzirom na unos hrane i terapije koju troše.
To je važno jer im se kao rezultat bolesti može javiti hipoglikemija, stanje nastalo zbog prevelike koli?ine inzulina uslijed predugog i neredovitog razmaka od uzimanja lijeka do obroka. Nastaje ono i zbog premale koli?ine hrane, zbog nedovoljnog ili izostavljenog obroka, probavnih smetnji, poja?ane tjelesne aktivnosti, neplanirane aktivnosti ili nedovoljne prehrane uz neprilago?eno inzulinsko lije?enje.
Tako?er se javlja i zbog ošte?enja rada bubrega, odnosno gubitka ve?e koli?ine glukoze mokra?om ili nakupljanja ve?e koli?ine inzulina u tijelu te zbog pijenja ve?e koli?ine alkohola. Simptomi su joj znojenje, smetnje vida, ubrzan rad srca, drhtavica, osje?aj gladi, bljedilo, osje?aj straha, vrtoglavica… Svi oboljeli od še?erne bolesti uz sebe bi svakako trebali nositi aparati? za mjerenje še?era u krvi i preporu?enu terapiju, glukozne bombone te iskaznicu da su dijabeti?ari.
Zbog svoje bolesti voza?i dijabeti?ari moraju biti svjesni da im ona može utjecati na kriti?nost i procjenu odre?ene situacije u prometu, pogotovo ako im se dogodi hipoglikemija. Zato trebaju za volan sjedati siti, odnosno konzumirati trebaju manje koli?ine obroka. Trebaju jesti mediteransku (lešo) prehranu s puno ribe, nemasnim mesom peradi, salatama,bobi?astim vo?em… Takvi voza?i vožnju trebaju prekidati svakih dva do tri sata zbog poticanja cirkulacije u nogama jer im se zbog bolesti umanjuje osjet u nogama, odnosno stopalima.Voziti mogu ako nemaju težak oblik dijabetesa ili ošte?enje o?iju i nervnog sustava. Povišen ili visok še?er u krvi uzrokovat ?e umor, smušenost, zamagljen vid, oslabljene reakcije, pospanost i dr.
Oboljeli od dijabetesa, savjetuju lije?nici, tako?er bi se trebali u?laniti u neku od lokalnih udruga kako bi bili što bolje informirani o svojoj bolesti, možebitno novim na?inima lije?enja, znanstvenim dostignu?ima ili kako bi se uklju?ili u neku od aktivnosti od sportskih pa do edukativnih radionica i kampova.
Predsjednica Hrvatskog saveza dijabeti?kih udruga Zrinka Mach, mag. soc. geront. o tome kaže:
– Naš Savez (okuplja 50 udruga) sa sjedištem u Zagrebu Ilica 48 i Dugi dol 4a daje pregršt informacija oboljelima od še?erne bolesti.Izdajemo ?asopis Dijabetes/slatki život koji izlazi šest puta godišnje, odnosno u jedan od projekata nam je uvršteno izdavanje Jelovnika pravilne prehrane. Organiziramo i radionice za trudnice s gestacijskim dijabetesom, javnim aktivnostima osvještavamo stanovništvo o še?ernoj bolesti za Svjetski dan zdravlja, odnosno Svjetski dan še?erne bolesti u studenom. Održavamo i edukativne radionice za dijabeti?are s tipom 2, kao i za roditelje i djecu s dijagnozom še?erne bolesti. Za najmla?e uprili?ujemo ljetne kampove, a aktivan nam je u savezu i besplatni info telefon Halo-Halo 01/5530 503 na kojem lije?nici odgovaraju na pitanja pozivatelja. U HSDU-u svakog prvog ?etvrtka u mjesecu tematska su predavanja, a održavamo i edukacije za udruge. Hvale je vrijedna i radionica za osobe koje u terapiji koriste nove tehnologije, odnosno inzulinske pumpe i tzv. cgms.
Dijagnoza še?erne bolesti postavlja se na temelju vrijednosti glukoze odre?enih u krvi natašte tijekom testa oralnog optere?enja glukozom (OGTT), odnosno slu?ajnim uzimanjem uzorka krvi, te odre?ivanjem glikiranog hemoglobina HbA1c (pretraga koja upu?uje na regulaciju še?erne bolesti unatrag tri mjeseca). Rizik od dijabetesa pove?ava se s dobi, debljinom i nedostatkom tjelesne aktivnosti. To kroni?no stanje treba biti pod stalnim nadzorom lije?nika, uz odgovaraju?u terapiju lijekovima koji danas omogu?uju i bolju kontrolu bolesti.
Izvor: HAK
