Ho?e li Mate Rimac biti spasitelj poput Romana Artiolija koji je Bugatti obnovio 1987., VW-a koji je to u?inio 1995. godine?
Sjajnoj pri?i dugoj 112 godina novi zamah mogao bi dati naš ?udotvorac iz Svete Nedelje, a osim osniva?a talijanskog Francuza Ettore Bugattija magiju ovom kultnom sportskom brendu davali su i Romano Artioli, Tazio Nuovolari, Michael Schumacher, Volkswagen, Hispano-Suiza… Romano Artioli uspio je oživjeti legendarni francuski brend 1987. godine, da bi pred to?no tri desetlje?a (1991.) “ispalio” legendarni Bugatti EB 110, u?inivši ga najbržim serijskim sportskim autom. Romano je kapitulaciju Bugattija po drugi put u pola stolje?a i sam potpisao 1995., a samo ?etiri godine ranije Artioli je u Parizu pred 5000 novinara predstavio ?udovišni Bugatti EB 110 kojeg se ni danas nakon puna tri desetlje?a, baš kao ni bilo koji drugi Bugatti ne može kupiti ispod milijun eura. Nakon “mu?enja” 1998. pri?u je nastavio Volkswagen koji ga se domogao i koji je s njime ?inio ?uda. Više od 1000 konja u Bugatti Veyronu 16.4, do stotke ispod tri sekunde, s Michaelom Schumacherom kao ambasadorom. 1001 KS snažan super auto s 8-litarskim W-16 motorom, s ?etiri turbochargera… Sjajno je bilo sve do pandemijske krize i pada potražnje. Je li Mate Rimac pravo rješenje za Bugatti, za legendu koja nikada nije umrla.
Marka automobila Bugatti smatra se jednom od najprestižnijih u svijetu sportskih automobila. U današnje vrijeme bilo koji njihov automobil – rabljeni ili novi – nemogu?e je dobiti za manje od milijun eura. Me?utim, istodobno je to marka koja je ve? doživjela dva bankrota – a prvi je put preživjela “katastrofu” zahvaljuju?i jednom od najprepoznatljivijih sportskih automobila tog doba, modelom EB 110, zahvaljuju?i talijanskom ?udotvorcu Romanu Artioliju. Ono što je ovaj genijalac bio pred tri desetlje?a danas bi to vrlo lako mogao postati naš ?udotvorac Mate Rimac. VW Grupa sve je bliže odluci da ovovremeni Romano Artioli postane naš industrijalac kod kojeg Porsche ve? ima 25 posto udjela.
Romano Artioli (ujedno i prvi ?ovjek marke Lotus izme?u 1992. i 1996.) ro?en je 1932. u Mogliji, nedaleko od Mantove. Tamo se rodio i legendarni trka? Tazio Nuovolari, jedan od njegovih idola. S 12 godina znao je da ?e ga životni put odvesti do automobilizma. Prvi klju?ni doga?aj uslijedio je potom osam godina kasnije, 1952. godine, kada je Artioli saznao da Bugatti zatvara vrata nakon 43 godine.
Vijest o zatvaranju tvrtke jako je pogodila Artiolija i on je odlu?io u?initi sve kako bi je spasio. Krenuo je tada na ‘putovanje’ koje je trajalo ?ak 39 godina! Za to je vrijeme postao jedan od najve?ih uvoznika i prodava?a automobila u Italiji, a oko 1985. zapo?eo je pregovore s Francuskom vladom, vlasnikom marke Bugatti, o njihovoj kupnji. Pregovori su trajali dvije godine, a nakon uspješnog završetka osnovao je novu tvrtku Bugatti Automobili S.p.A. – ali ne u Molsheimu, bivšem i sadašnjem domu marke, ve? u Campogallianu.
“Molsheim je usporediv s Maranellom u Italiji, ili Hethelom u Velikoj Britaniji (dom Lotusa op.p.). To je Bugattijeva Meka, ali u to vrijeme tamo ni u blizini nije bilo pravih proizvodnih pogona niti inženjera “, rekao je 88-godišnji poduzetnik koji je to odlu?io narednih godina na mjestu nedaleko od sjedišta Lamborghinija. Maserati, DeTomaso i Ferrari postavili su jednu od najmodernijih tvornica automobila, 240.000 ?etvornih metara, gdje je grad dobio sve potrebne odjele za razvoj i proizvodnju novog vozila – kao i administrativne prostore – i sve je bilo spremno za ro?enje novog automobila: Bugattija EB 110.
Prvi ambasador Michael Schumacher
Novi superautomobil bio je pun vragolija za ona vremena. Ispod poklopca motora (iza voza?evog sjedala) u ku?ištu od karbonskih vlakana skriven je 3,5-litreni 12-cilindraš sa 60 ventila koji je uz pomo? ?etiri turbopunja?a proizveo ?ak 550 ‘konja’, a najve?a brzina bila je onda puta gotovo nezamislivih 351 kilometar na sat, što ga je ?inilo (neslužbenim) najbržim serijskim automobilom u svoje vrijeme.
Za Bugatti EB 110 vladalo je veliko zanimanje javnosti. Na predstavljanju na salonu automobila u Parizu 15. rujna 1991. (110 godina nakon ro?enja Ettorea Bugattija, po kojem je automobil i dobio ime), vidjelo ga je 5000 novinara i drugih važnih li?nosti iz svijeta automobilizma. Za dobar put pobrinuo se i kasniji sedmerostruki svjetski prvak Formule 1, Michael Schumacher, koji je odmah po dolasku u Italiju nakon salona automobila u Parizu naru?io žutu verziju Super Sport.
Vrijeme Bugattija djelovalo je ruži?asto, ali crni oblaci uskoro su prekrili nebo. Artioli je po?eo ulagati u Lotus, dok je Italija zapala u sve ve?u ekonomsku krizu, a Romano Artioli kona?no je bio prisiljen zatvoriti vrata tvrtke 23. rujna 1995., sedam godina nakon po?etka novog poglavlja u povijesti Bugattija. Do tada je uspio proizvesti samo 128 EB 110.
Zatvaranje tvrtke Artiolija je skupo koštalo. Zbog bankrota morao je svoj dio Lotusa prodati malezijskoj marki Proton, ali to ga nije odvelo u bankrot. Danas je i dalje razdvojen izme?u Lyona u Francuskoj i Trsta u Italiji. Nažalost, projekt Artiolija nikada nije realizirao ni Volkswagen, koji je 1998. godine preuzeo marku Bugatti i vratio se u svoje rodno mjesto, gdje i danas uspješno posluje. Porsche naime nije daleko od odluke da dirigentsku palicu, a potencijalno i suvlasništvo da u ruke Mate Rimca. Kakva samo pri?a o ljudima koji su stvarali i gradili Bugatti.
