Voza?i amateri, u potpunosti gluhe osobe, u prometu mogu sudjelovati ako zdravstveno zadovoljavaju na pregledima vida i drugim testiranjima potrebnim za dobivanje voza?ke dozvole.
Poja?avate li ?esto ton televizijskog prijamnika? Možete li razgovijetno i u ve?ini slu?ajeva ?uti sugovornika s kojim razgovarate telefonom ili mobitelom? ?ujete li išta od onoga što vam se govori kad je viša razina buke? Ako vas, kad je o potonjem rije?, prate teško?e, uklju?uju?i i one da sugovornika ?ujete ‘iz dubine’ uz odre?ena pištanja, zujanja i sl., nužno(st) je posjetiti lije?nika i provjeriti zdravlje sluha. Prvotni je pregled bezbolna audiometrija pomo?u koje se ispituje stanje sluha po uhu, odnosno tonovi i frekvencije razli?ite ja?ine.
Sluh je jedno od osnovnih ?ovjekovih osjetila bez kojeg je život otežan, a takve osobe žive i nižom kvalitetom života. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko deset posto svjetske populacije ima ošte?enje sluha, koje je istodobno i jedno od naj?eš?ih senzori?kih ošte?enja.
Gluho?a, upozoravaju lije?nici, nije karakteristi?na samo za odre?enu životnu dob, jer na pove?anje rizika od gubitka sluha ne utje?u samo zlatne godine, nego je to i pre?esta izloženost buci, posebice na radnome mjestu. Ponajprije se to odnosi na profesionalne voza?e, glazbenike, radnike u gra?evini, brodogradnji, rafinerijama, one na cestarskim radovima… Zamje?uje se i da sve više mladih ima ošte?enje sluha, što se nemalo pripisuje preglasnom slušanju glazbe pomo?u slušalica. Takav atak buke na uha zahtijeva njihov odmor od ?ak 72 sata!
Gubitak sluha uglavnom se javlja postupno. Simptomi koji mogu upu?ivati na to su zujanje ili šum u ušima, osje?aj vrtoglavice, problemi s ravnotežom, bol u uhu ili osje?aj stranog tijela. Primjerice, simptomi gluho?e kod djece javljaju se u obliku neodgovaranja na zvukove, ali i u nedostatku interesa za glazbene igra?ke, mogu?a je odsutnost govora, kao i izostanak reakcije na (iz)govor imena djeteta.
Ve? u 19. tjednu plod u maj?inoj utrobi po?inje ?uti, a u šestome mjesecu ?uje što se doga?a i reagira na zvuk. Sluh zapravo predstavljaju vibracije, odnosno titraji molekula zraka pretvoreni u signale koji dolaze do mozga. O tome kakav ?e nam sluh biti tijekom života nemalo ovisi i kakvim se izvorima buke izlažemo. Put gubitka sluha zapo?inje tzv. privremenim pomakom razine sluha nakon izlaganja buci. Poznato je to i kao umaranje uha, a vrijeme oporavka mu je 48 sati. Nakon dugotrajnog ponavljanja takvog stanja nastaje njegov nepovratni pomak.
Zvuk ja?i od 85 dB trajno može oštetiti sluh, a treba znati da je, primjerice, buka prometa 70 dB, jure?eg motocikla 90, vatrometa 150, odnosno ku?anskih ure?aja (mikseri, sjeckalice, fen i sl.) do 90 dB što je na granici trajnog ošte?enja sluha.
MP3 player do kraja poja?an proizvodi buku od 110 dB. Studije su pokazale da u 12 posto slu?ajeva voza?i kamiona imaju ve?i rizik za obostranim gubitkom sluha, odnosno u 12 posto slu?ajeva imaju gubitak sluha ve?i od 25dB. Taj je gubitak ve?i kod onih s duljim radnim stažom. Nagluhost, ponajprije ona stara?ka, bilježi se kod 35 posto osoba od 65. do 75. godine, i to prvo u tzv. visokim frekvencijama od 8000 Hz, odnosno srednjim od 4000 Hz.
?eš?e poga?a muškarce, a ?emu je to razlog još se u potpunosti ne zna, ali pripisuje se njihovu ?eš?em radu u buci, ateroskleroznim promjenama, stresu, poja?anom unosu masnih kiselina karakteristi?ni(ji)m za mušku populaciju. Na pojavu nagluhosti i u kona?nici gluho?e, osim bolesti (virusne, bakterijske, gljivi?ne i druge upale), može dovesti i dugotrajni rad u tzv. neprimjetnoj buci s visokofrekventnim zvukovima. Buka je to koju ?ujemo, ali je ne doživljavamo, poput zubarskih bušilica u stomatološkim ordinacijama.
Pomo?nik ravnatelja za kvalitetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) doc. dr. sc. Tomislav Benjak, specijalist javnog zdravstva i znanstveni suradnik kaže:
– Gluho?om se smatra gubitak sluha u govornim frekvencijama od 500 do 4000 Hz, odnosno ve?i od 81 decibela. Nagluhost karakterizira ošte?enje sluha od 25 do 80 decibela, a ono se, prema stupnju ošte?enja, dijeli na lakše ošte?enje od 25 do 35 dB, umjereno od 36 do 60 dB na uhu, odnosno teže od 61 do 80 decibela. Hrvatska, kad je o osobama s ošte?enjem sluha rije?, gluhih i nagluhih broji 13.203.
Takvi se ljudi nemalo povla?e u sebe, društveno se izoliraju, a podliježu i depresiji, posebice je sve nezahvalnije ako su sudionici prometa. Kad je o potonjem rije?, osobe s ošte?enjem sluha mogu sudjelovati u prometu, odnosno kad kod njih do?e do obostranog ošte?enja sluha iznad 40 dB, a ispod razine socijalnog kontakta, dobivaju slušno pomagalo, tj. poja?iva? zvuka.
Voza?i amateri, u potpunosti gluhe osobe, u prometu mogu sudjelovati ako zdravstveno zadovoljavaju na pregledima vida i drugim testiranjima potrebnim za dobivanje voza?ke dozvole. Nisu im potrebna prilago?ena vozila jer se u pravilu oslanjaju na vid, pokazalo se da su koncentriraniji na vožnju, ?eš?e pogledavaju u retrovizor, više obra?aju pozornost na uvjete i stanje na cesti, pješake, druga vozila… Voza?ki ispit mogu polagati u bilo kojoj autoškoli jer na to imaju zakonsko pravo, ne trebaju im posebna pomagala, nego samo potvrda o mentalnoj i tjelesnoj sposobnosti.
U Hrvatskom savezu gluhih i nagluhih o vožnji i (na)gluhim osobama sudionicima u prometu kažu:
– Žao nam je da se još doga?a diskriminacija (na)gluhih osoba jer neki im lije?nici ne žele izdati potvrdu o sposobnostima za vožnju, nauštrb njihove ‘dijagnoze’, što je protuzakonito. Za razliku od nagluhih, gluhim osobama nije potrebno pomagalo, odnosno slušni ure?aj u vožnji.
Tako?er, ovisno o težini ošte?enja, slušni ure?aj pomaže nagluhim voza?ima, i to u orijentaciji i raspoznavanju pozadinskih zvukova, odnosno potpomaže im u razumijevanju razgovora ako im ošte?enje sluha nije zna?ajnije. Kad je o vožnji (na)gluhih osoba rije?, ve?ina se ?uju?ih osoba nerijetko pita kako oni mogu ?uti zvukove hitne, policije, vatrogasaca i dr.? Ne ?uju ih, ali reagiraju zbog svjetlosne im signalizacije, po kojoj se i orijentiraju.
Treba znati i da gluhe, odnosno nagluhe osobe, ne mogu biti profesionalni voza?i, odnosno ako im se za prvotno urednog sluha i radnog im vijeka profesionalnog voza?a dogodio gubitak sluha ispod 50 dB, taj posao više ne mogu obavljati. U drugom slu?aju, gluhe osobe, kažu u Savezu, mogu upravljati kombi vozilom do devet sjedala ili manjim kamionom, a voza?ku dozvolu dobivaju kao i ?uju?e osobe, ovisno o lije?ni?koj potvrdi.
Zakonski su propisi u Hrvatskoj prije ?etiri desetlje?a gluhima omogu?ili polaganje voza?kog ispita za A i B kategorije, dok su im C i D još nedostižne. U Savezu bi voljeli da je druk?ije jer, primjerice, isti?u (na)gluhe osobe u SAD-u mogu posjedovati sve spomenuto. Navode, doduše, i primjer razvijenog Japana, gdje su osobe s ošte?enjem sluha bez mogu?nosti dobivanja voza?ke dozvole bile sve do nekoliko godina unatrag.
U?estale upale, buka i glasna glazba prijetnja gubitku sluha
Na gubitak sluha mogu utjecati u?estale upale uha, teku?ina iz bubnji?a, odnosno njegova perforacija, kao i otoskleroza (abnormalni rast koš?ica u srednjem uhu). Slušanje glasne glazbe pomo?u slušalica, ali i u vozilu, posebice na dužim cestovnim relacijama, ako su združeni s bukom prometa, mogu prouzro?iti nagluhost, kao i trajni gubitak sluha.
Lije?nici isti?u da trajno ošte?enje sluha, odnosno kra?a izloženost ja?oj buci ima jednaki u?inak kao dulja slabijoj. Voza?i motocikala posebno su u opasnosti od (na)gluhosti, jer strujanje zraka kod visokih brzina uzrokuje veliku buku. Ve?ina zdravstvenih problema sa sluhom može se lije?iti lijekovima, operativno ili se u kona?nici dobiva slušno pomagalo, odnosno ure?aj koji pove?ava zvu?ne vibracije koje ulaze u uho. Podešava ga stru?njak, a zahtijeva s obzirom na novo?uju?e zvukove i vrijeme prilagodbe.
Kao preventivu ošte?enjima sluha treba održavati redovitu higijenu ušiju i ?istiti ih pravilno. Posebice, jer nakupljeni cerumen (ušna smola) može ‘oslabiti’ sluh i uzrokovati nagluhost. Sa štapi?ima za uši kojima se on ?isti treba biti oprezan, odnosno njima treba (o)?istiti samo po?etni dio zvukovoda, ne trebaju se gurati dublje u uho da se ne ošteti bubnji?. Preporuka je i jedanput godišnje, najbolje prije ljetnog odmora, na ?iš?enje ušiju oti?i kod lije?nika. U privatnim poliklinikama tzv. toaleta i ispiranje uha stoji od 100 do 150 kuna.
Izvor: HAK
