Najnoviji Opelovi elektrificirani automobili – nova Corsa-e i plug-in hibrid Grandland X – upravo stižu na ceste. Posve elektri?ni Opel Vivaro i nasljednik Mokke X uslijedit ?e nešto kasnije ove godine, dok ?e se Opel Combo-e, Zafira Life-e i nasljednik Astre pridružiti timu u 2021. Do 2024. svi ?e modeli osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila biti elektrificirani. Opel se okre?e struji i pritom se može osvrnuti na bogatu vlastitu tradiciju testnih, sportskih i produkcijskih elektri?nih vozila. Opel ve? više od pet desetlje?a provodi istraživanja i razvija inovacije na podru?ju elektri?nih pogonskih sustava. To ?ini ovog proizvo?a?a automobila iz Rüsselsheima jednim od e-pionira u branši.
Još davne 1968. Kadett B Stir-Lec I nudio je princip „produživanja dosega“ koji ?e kasnije zaživjeti u produkcijskom obliku u Opel Amperi. Studiju Stir-Lec pogonilo je 14 olovno kiselinskih akumulatora, a elektricitet koji je držao akumulatore stalno napunjenima generirao je Stirlingov motor s unutrašnjim izgaranjem smješten straga.
Samo tri godine kasnije Georg von Opel, unuk osniva?a tvrtke, postavio je šest svjetskih rekorda za elektri?na vozila za upravlja?em modela Opel Electro GT koji je postizao 188 km/h pogonjen dvama uparenim elektromotorima snage 88 kW/120 KS. To je vozilo napajao paket nikal-kadmijskih akumulatora mase 590 kilograma te je uz stalnu brzinu od 100 km/h ovo vozilo imalo doseg od 44 kilometra.
Održiv elektri?ni impuls: Opel Impuls i Opel Twin
Istraživanje je izme?u 1990. i 1997. otišlo korak dalje programom Opel Impuls. Impuls I bio je vozilo utemeljeno na Kadettu koje je napajao istosmjerni elektromotor snage 16 kW uz upotrebu nikal-kadmijskih baterijskih ?elija s teku?im elektrolitom. Imao je doseg od oko 80 km i najve?u brzinu od 100 km/h. Nakon godinu dana uslijedio je Impuls II utemeljen na karavanskoj izvedbi Astre. Koristio je 32 olovno kiselinska akumulatora za napajanje dva trofazna asinkrona motora, daju?i ukupno 45 kW/61 KS. Od 1993. do 1997. Opel je proveo svoj prvi masovni testni program za elektri?na vozila modelom Impuls III. Flota od deset automobila Impuls III testirana je na njema?kom otoku Rügen tijekom ?ega je prije?eno više od 300 000 km. Pet vozila bilo je opremljeno nikal-kadmijskim baterijama (45 kW/61 KS), a drugih pet koristilo je natrij/nikal-kloridne visokoenergetske baterije (42 kW/57 KS). Svih deset vozila Impuls III bilo je opremljeno trofaznim asinkronim motorom.
U me?uvremenu 1992. predstavljen je hvaljeni konceptni automobil Opel Twin. Njegov trocilindri?ni benzinski motor zapremine 0,8 litara i snage 25 kW/34 KS mogao je voziti po autocestama, dok bi elektri?ni pogon s dva hub-motora snage 10 kW/14 KS ušao u igru prilikom gradske i prigradske vožnje. Voza? je u Opel Twinu bio smješten u sredini naprijed, dok su straga bila tri putni?ka sjedala. Godine 1995. Opel je elektromobilnost doveo u segment komercijalnih vozila svojim konceptnim jednovolumenom Combo Plus koji je imao dvije visokoenergetske baterije od natrij/nikal-klorida koje su radile u kombinaciji s trofaznim asinkronim motorom snage 45 kW.
Testiranje ?elija goriva u svakodnevnom okruženju: flote HydroGen s nultom emisijom
Godine 2000. Opelov razvoj gorivskih ?elija dospio je na ceste u obliku modela HydroGen1 s karoserijom Zafire. Njegova hidrogenska gorivska ?elija napajala je elektricitetom trofazni asinkroni motor snage 55 kW/75 KS i s 251 Nm vršnog okretnog momenta. Pri vršnim optere?enjima u pomo? je uskakala pomo?na baterija. Godine 2001. testni korisnici isprobali su flotu od 20 modela HydroGen3. Snaga je pove?ana na 60 kW/82 KS, omogu?uju?i najve?u brzinu od 160 km/h. Tijekom Maratona gorivskih ?elija 2004. dva vozila HydroGen3 prošla su skoro 10 000 km širom Europe, od Hammerfesta u Norveškoj do Lisabona u Portugalu. Za upravlja?em modela HydroGen3, Grand Prix i Opel DTM voza? Heinz-Harald Frentzen osvojio je 2005. i Monte Carlo Rally za automobile s alternativnim pogonom.
I ?etvrta generacija vozila s gorivskim ?elijama, HydroGen4, imala je nultu emisiju, što zna?i da je iz ispušne cijevi izlazila samo vodena para. Komplet koji se sastojao od 440 serijski povezanih gorivskih ?elija u kojima vodik reagira s kisikom iz zraka ?inio je ekološki prihvatljiv pogon ovog vozila. Dakle, nije bilo izgaranja, nego se doga?ala elektrokemijska reakcija koja generira elektricitet. Na taj na?in bila je mogu?a kontinuirana izlazna snaga od 73 kW/100 KS i vršna izlazna snaga od 94 kW/128 KS. Po?evši od 2008. flota vozila HydroGen4 po?ela je pokazivati svoju prikladnost za svakodnevnu upotrebu kroz projekt koji je sponzoriralo Savezno ministarstvo prijevoza – Partnerstvo za ?istu energiju (Clean Energy Partnership, CEP) u Berlinu i kasnije na ulicama Hamburga, Baden-Württemberga, Sjeverne Rajne-Vestfalije i Hessena.
Prvaci dosega: Opel Ampera s produživanjem dosega i Opel Ampera-e
Istovremeno je Opel razvijao vozila na baterijski pogon te je 2007. na sajmu IAA u Frankfurtu predstavio inovativni Flextreme Concept koji je imao elektri?ni pogon Voltec s produženim dosegom. Flextreme GT/E Concept predstavljen 2010. na Ženevskom sajmu automobila pokazao je kako se taj konceptni pogon može ugraditi u jedan automobil srednje veli?ine.
Elektri?ni pogon s produženjem dosega ušao je 2011. u serijsku proizvodnju s Opel Amperom – prvim elektri?nim automobilom za ?etvero putnika, posve prikladnim za svakodnevnu upotrebu i putovanja. Energiju za udaljenosti izme?u 40 i 80 kilometara (ovisno o uvjetima vožnje) davala je litij-ionska baterija od 16 kWh koja je napajala elektromotor snage 111 kW/150 KS. Kad bi razina napunjenosti baterije dosegnula zadani minimum, automatski bi se uklju?ivao benzinski motor snage 63 kW/86 KS i pokretao generator koji je napajao elektromotor. Ta vrsta kontinuirane opskrbe energijom osiguravala je bezbrižnu vožnju bez postaje za punjenje i uz doseg od nekoliko stotina kilometara. Ampera je bila ispred svog vremena te je osvojila naslov „Europskog automobila 2012. godine“.
Godine 2016./2017. uslijedila je Opel Ampera-e. Uz ?isti elektri?ni doseg od 423 kilometara koji je bio vode?i u segmentu (WLTP), Ampera-e prvi je put predstavljena na Pariškom sajmu automobila kao istinska prvakinja dosega. Baterije su stajale posebno ravno ispod razine poda vozila, pa je u Amperi-e bilo dovoljno mjesta za pet putnika i prtljažnik koji je kapacitetom odgovarao prtljažniku pune veli?ine nekog peterovratnog modela iz kompaktne klase (381 litra). Ampera-e pokazala je i kako elektri?na mobilnost i uživanje u vožnji mogu i?i ruku pod ruku jer je njen vršni okretni moment od 360 Nm osiguravao impresivno ubrzanje i vrijednosti elasti?nosti. Izlazna snaga njegovog elektromotora iznosila je 150 kW/204 KS. Taj kompaktni automobil ubrzava od 0 do 50 km/h za 3,2 sekunde i prelazi srednji sprint od 80 do 120 km/h prilikom pretjecanja za samo 4,5 sekundi.
Bio je to doista uvjerljiv koncept: u jesen 2017. Opel je za Amperu-e dobio ?uvenu me?unarodnu nagradu „Zlatni upravlja?“ u klasi malih i kompaktnih vozila. Žiri ?asopisa AUTOBEST ve? je dao Amperi-e titulu „ECOBEST 2016“. Opel partneri još uvijek u prodajnim salonima imaju poneku Amperu-e koju ?e uskoro zamijeniti nova Corsa-e – a ona je ve? dobila AUTOBEST-ovu nagradu „Best Buy automobil u Europi“.
