Iako postoje vozila na plin te elektri?ni pogon, ve?ina današnjih automobila na našim prometnicama ima pogon na benzin ili dizel. Benzinski automobili obi?no dosežu nižu cijenu kod kupnje pa ne ?udi što su veoma popularni. Kada govorimo o samom benzinu kojeg ulijevamo u svoja vozila, onda trebamo znati da je uz njega vezan i oktanski broj.
Oktanski je broj zapravo stupanj kompresije koju je gorivo spremno podnijeti prije nego se dogodi njegovo samozapaljenje, a samim time i pokretanje vozila. Naime, kod benzinskih motora svje?ica je taj dio koji baca iskru na kraju kompresijskog takta i sve to izaziva eksploziju smjese benzina. Primjerice, kod dizela se smjesa dizela pali sama, tako zvanom detonacijom.
Previše kompresije kod benzinaca nije dobro i ako do?e do nje, gorivo se pali samo od sebe što može izazvati tako zvano kliktanje ili lupanje motora, koje, ukoliko se ?esto ponavlja, može dovesti do ošte?enja na motoru. Kod nas je oktanski broj obi?no ozna?en brojkama 95, 98 ili 100, dok u nekim drugim državama postoje i ve?i brojevi. Ako je oktanski broj manji, gorivo koje se krije ispod njegovog imena ?e podnijeti manju kompresiju prije nego do?e do samozapaljenja. Primjerice, ako vi želite vozilo sa snažnijim motorom, trebate mu pove?ati kompresiju, a to konkretno zna?i da ?e automobil imati ve?u snagu motora, ali uz istu potrošnju goriva.
Kada se u rafineriji raš?lani sirova nafta dobiju se lanci ugljikovodika razli?ite duljine. Oni se dalje mogu pomiješati te tvoriti nova goriva koja imaju razli?ita svojstva. Primjerice, metan ima jedan atom ugljika, dok heptan ima njih sedam, a oktan ?ak osam, a svi su ti atomi me?usobno povezani u lance. U istraživanjima se pokazalo da heptan podnosi malu kompresiju i pri tome može veoma lako i brzo eksplodirati. S druge strane, iako ima samo jedan atom ugljika više, oktan podnosi mnogo ve?u kompresiju, odnosno može ga se mnogo više stla?iti prije nego do?e do samozapaljenja.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata dogodila se revolucija na ovom polju. Naime, saznalo se da dodavanjem olova u benzin dovodi do pove?anja njegovog oktanskog broja, odnosno stvara se gorivo koje može podnijeti mnogo više kompresije prije nego se zapali. Tako je nastao poznati olovni 95 benzin. Me?utim, ubrzo se pokazalo da je olovo veoma štetno za okoliš i za zdravlje ljudi pa se nakon niza godina prestalo s dodavanjem olova u gorivo, odnosno po?elo se koristiti bezolovno gorivo 95, 98 i 100, a u nekim državama i gorivo s ve?im brojem. Danas se ovim brojem zapravo više ne ozna?ava koliki je postotak oktana u gorivu ve? to koliko su njegove performanse i otpornost na detonaciju bez obzira koliko u sebi sadrži oktana. Primjera radi, ako imate normalno gradsko vozilo i u njega sipate slabije gorivo, ono mu ne?e naštetiti. Me?utim, ako imate jako, sportsko vozilo i u njega stavljate slabije gorivo može do?i do štete koja je jako, jako skupa. Dakle, 100 oktansko gorivo mnogo je isplativije stavljati u ja?a vozila.
Dakle, danas je oktanski broj zapravo mjerilo kvalitete goriva. On ozna?ava otpornost nekog goriva na samozapaljenje i što je taj broj ve?i, to je i ta otpornost na samozapaljenje ve?e. Za vrijeme samozapaljenja se osloba?a velika koli?ina topline te se stvara velika brzina izgaranja. Tada dolazi do lokalnog zagrijavanja nekih dijelova na motoru kao što su cilindri, klipovi te ventili, a sve može dovesti do njihovog ošte?enja. Što vozilo, odnosno njegov motor ima ve?i stupanj kompresije, to mu je potrebnije gorivo koje ima ve?u oktansku vrijednost. Kada koristimo gorivo koje ima ve?u oktansku vrijednost, tako?er i naše vozilo ide bolje i nešto manje troši.
Novi automobili na benzin imaju senzor koji odre?uje kada ?e se pojaviti prvo izgaranje pa s obzirom na to i regulira kut paljenja, ?ime je mogu?e, primjerice u isto vozilo staviti i benzin 95 i benzin 98.
Izvor: Silux.hr
