Zašto Buba ima motor ispod stražnje haube? Kratki odgovor bi mogao biti “jer je tako jeftinije”, ali odgovoriti zašto je to bilo povoljnije rješenje i kakve konstruktorske odluke iza njega stoje ipak zahtjeva nekoliko re?enica teksta.
Priča o VW Typ 1, odnosno o Bubi, počinje 1930-ih u Njemačkoj, kada je dr. Ferdinand Porsche razvio automobil prema Hitlerovim uputama o jednostavnosti izrade, jeftinog održavanja i mogućnosti prijevoza peteročlane obitelji pri 100 km/h na novoj Autobahn mreži. Prvi serijski primjerci Narodnog automobila iz tvornice u Wolfsburgu na svjetlo dana izišli su 1938.
Tada poznat i kao KdF-Wagen, proizvodnja se ubrzo orijentirala na vojne varijante, uključujući amfibijski Schwimmwagen i zanimljivi Kommandeurswagen s pogonom na sve kotače i osovinama s prijenosom pri svakom kotaču (portal axle).
Nakon Rata, Amerikanci su tvornicu predali Britancima, čiji autoproizvođači anegdotalno nisu vidjeli smisla ulagati u revitalizaciju Bube. No, koncem 1940-ih britanski časnik Ivan Hirst potrudio se sklopiti dogovore za narudžbe i pokrenuo proizvodnju, a uz novo vodstvo, 1955. proizveo se milijunti primjerak. Uskoro je počelo prodavanje licence za proizvodnju drugim proizvođačima te proizvodnja raznih varijanti i modela temeljenih na istoj mehanici.
Razvoj Bube trajao je desetak godina, a nakon nekoliko prototipova i “posudbe” patentiranih rješenja, 1930-ih nastala je formula koja je pogonila Volkswagen gotovo 40 godina, uz proizvodnju za južnoamerička tržišta daljnjih gotovo 30 godina. Oblik svjetla, semafor žmigavci, podijeljeno stražnje staklo, dvodijelne felge i razne varijacije detalja otkrivaju okvirno godište pojedinog modela.
Torzijske osovine, federi u sicevima i 15-colni kotači doprinose udobnosti vožnje, a karakter zaokružuje prepoznatljivi spoj bubnjanja i reskog rezoniranja zračno hlađenog boksera.
Zašto zračno hlađeni bokser?
Nakon davanja konteksta, možemo početi s konkretnim odgovorom na pitanje s početka teksta. Motor je zračno hlađen jer je jednostavniji, a i potječe iz doba kada je antifriz bio manje dostupno sredstvo. Bokser je jer se cilindri tako lakše hlade u usporedbi s rednom konfiguracijom, a manje se narušava i težište jer je motor kraći.
Zašto se motor nalazi iza stražnje osovine?
Motor je montiran iza stražnjih kotača zbog jednostavnosti proizvodnje i održavanja. Kada bi bio smješten pod prednju haubu, automobil bi morao koristiti kardan za prijenos na stražnje kotače, što bi poskupilo proizvodnju, automobil bi bio teži, a javili bi se i neki dodatni mehanički gubici.
Zašto Buba onda ne koristiti prednji pogon?
S vremenom je većina automobila prešla na prednji pogon jer su za vozače prednjepogonaši predvidljiviji u situacijama proklizavanja, kompaktniji i jeftiniji u proizvodnji, no 1930-ih je to rješenje bilo skuplje i nepouzdanije zbog metalurških i strojarskih čimbenika pri proizvodnji za prednji pogon potrebnih homokinetičkih zglobova (poluosovina koje omogućuju i pogon i skretanje kotača). Zato, umjesto motora pri prednjim kotačima i prednjeg pogona, dr. Porsche je Bubi motor smjestio pri stražnjim (kao i neki drugi inženjeri koji su razvili slične automobile, neke i prije Bube) i to iza osi kotača kako ne bi zauzimao prostor putničke kabine i kako bi se olakšalo i hlađenje i servisiranje (makar to rješenje za sobom povlači i svojstva poput nepovoljnog težišta).
Koliko god Bubina formula bila uspješna, u segmentu povoljnih manjih automobila prestigli su je novorazvijeni europski modeli, a 1970-ih svi su primijetili i da s novim japanskim automobilima nema šale. Restrukturiranjem Volkswagena i dolaskom Passata, Golfa i Pola, 1974. gasi se europska, a 2003. godine i proizvodnja u Meksiku.
Buba je i danas dizajnerski zanimljivi pogled u prošlost, a proslavila se i na filmu, na pistama, na cestama i u oldtimer klubovima, a makar se ne proizvodi već 18 godina, i dalje se može spaziti na cesti; ipak je proizvedena u 21.529.464 primjeraka (što je za automobil najveći broj uz najmanje promjena tijekom proizvodnje).
Buba s fotografija jedan je od zanimljivih automobila dostupnih za najam pri Oldtimer rent Zagorje (kontakt: Njuškalo, Instagram @oldtimer.rent.zagorje).
