Koli?ina plasti?nog otpada koja završi u oceanima i ubija život u moru mogla bi se utrostru?iti u sljede?ih 20 godina, ne smanji li se zna?ajno proizvodnja plastike, navodi se u istraživanju objavljenom ovaj tjedan.
Potrošnja plastike za jednokratnu uporabu pove?ala se za vrijeme pandemije koronavirusa, pa maske za lice i rukavice od lateksa svakodnevno plutaju azijskim plažama, objavila je nevladina organizacija International Solid Waste Association. Odlagališta u svijetu zaprimaju rekordne koli?ine plasti?nih pakiranja za hranu i internetske ambalaže za dostavu.
Istraživanje koje su proveli znanstvenici i stru?njaci, a naru?io The Pew Charitable Trusts i SYSTEMIQ, ponudilo je rješenja koja bi mogla smanjiti obujam plastike koja završi u oceanima za više od 80 posto.
Ne poduzme li se ništa, koli?ina plastike koja svake godine odlazi u more porast ?e s 11 na 29 milijuna tona, ostavljaju?i kumulativnih 600 milijuna tona koje ?e oceani progutati do 2040. godine. To je jednako težini tri milijuna plavih kitova, navodi se u studiji objavljenoj u ?asopisu Science.
One?iš?enje plastikom utje?e na sve, to nije “vaš, a ne moj problem”, niti problem jedne zemlje, to je sva?iji problem, rekla je jedna od autorica studije Winnie Lau iz kompanije Pew i dodala da ?e se stvari pogoršati ako se ništa ne u?ini.
Strategija izložena u studiji uklju?uje preusmjeravanje stotina milijardi dolara iz ulaganja u proizvodnju plastike u neke druge alternativne materijale, postrojenja za recikliranje i razvoj gospodarenja otpadom u zemljama u razvoju.
No to zahtjeva preokret u industriji koja ubrzano gradi nove kemijske pogone širom svijeta kako bi pove?ala proizvodnju plastike, budu?i da je klasi?na proizvodnja goriva sve više ugrožena razvojem ekoloških izvora energije.
Koli?ina proizvedene plastike brzo se pove?ava nakon 1950. godine, kada je globalna proizvodnja iznosila 2 milijuna tona. U 2017. godini ta je brojka iznosila ?ak 348 milijuna tona, a o?ekuje se da ?e se udvostru?iti do 2040. godine, procjenjuje studija.
Licemjerje proizvo?a?a
Veliki proizvo?a?i plastike, uklju?uju?i ExxonMobil, Dow i Chevron Phillips Chemical, izjavili su da se zalažu za borbu protiv one?iš?enja plastikom, iako istodobno pove?avaju proizvodnju. Projekti koje financiraju usredoto?eni su uglavnom na ?iš?enje otpada.
Znanstvenici preporu?uju se novu proizvodnju zakonski obeshrabri i osiguraju subvencije alternativnim rješenjima poput višekratne uporabe.
Industrija plastike istovremeno lobira protiv zabrana jednokratne plastike. Neki od najve?ih njezinih kupaca su kompanije široke potrošnje poput Coca-Cole, PepsiCo, Nestle i Unilevers, koji su se redom obvezale da ?e u budu?nosti za pakiranja koristiti ve?u koli?inu recikliranog materijala.
Studije pokazuju da bi vlade i kompanije bez zna?ajne promjene takva stanja, do 2040. godine mogle smanjiti koli?inu plastike koja se sliva u oceane za svega sedam posto.
Da bi se slijevanje plastike u oceane smanjilo za 80 posto, potrebno je koristiti pakiranja od papira ili alternativne kompostabilne plastike, dok bi ambalaža trebala biti tako dizajnirana da se udvostru?i udio materijala koji je mogu?e reciklirati za više nego dvostruko.
Neki su kritizirali spaljivanje, kemijsko recikliranje i postrojenja za proizvodnju plasti?nih goriva, smatraju?i da takve metode uklju?uju ispuštanje emisija ugljikovih spojeva, a pomažu i u održavanju proizvodnje plastike.
Umjesto toga “stavili bismo ve?i naglasak na potrebu smanjenja i zaustavljanja proizvodnje plastike”, rekao je Von Hernandez iz nevladine organizacije Break Free from Plastic.
Omogu?i li se industriji ostvarenje projekcija rasta do 2050. godine, to bi u?etvorostru?ilo proizvodnju u tom razdoblju i ve?ina preporuka za smanjenje uporabe plastike bila bi besmislena”, naglasio je Hernandez.
HINA
