Stru?njaci splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje razvili su baterijske sustave koji bi u budu?nosti mogli pogoniti brodove duž naše obale, smanjiti troškove za elektri?nu energiju u industriji, a oto?anima osigurati stabilnu opskrbu strujom.
Na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) prošlog mjeseca potpisan je sporazum o suradnji fakulteta i nekoliko tvrtki na ?elu s Jadroplovom, za razvoj putni?kih brodova koji bi funkcionirali bez “klasi?nog” motora s unutarnjim izgaranjem. Takvi bi brodovi koristili “uskladištenu” energiju iz baterijskih sustava koji bi se u ve?ernjim satima punili na kopnu.
Osnova ovog projekta je, izme?u ostalog, ASPEMS (Aktivni sustavi za pohranu energije i mrežnu stabilizaciju) projekt na kojem su radili profesori sa splitskog FESB-a Božo Terzi? i Ozren Bego te razvojni inženjer Teo Krtali? koji su ve?im dijelom u stvaranju svog proizvoda krenuli “od nule”.
Kada su 2016. godine dvojica profesora krenula u istraživanja mogu?ih uporaba baterijskih sustava, na svijetu je tek postojao jedan poput njihovog a bio je instaliran u sklopu elektroenergetskog sustava na Aljasci.
Baterijski sustavi mogli bi donijeti višestruku korist u ku?anstvima a ovakav na?in “skladištenja” energije postati izvanredno važan u izoliranim sustavima, primjerice na otocima i planinama gdje elektroenergetska mreža nije stabilna.
Splitski stru?njaci isti?u i kako bi mogao donijeti posebne uštede u industrijskim pogonima i ve?im institucijama, poput bolnica, gdje se troši više energije a potrebno je osigurati i stabilnu opskrbu.
Sustav se može usporediti s akumulatorom u automobilu, ali za razliku od akumulatora, sustav kakav su osmislili splitski profesori ima znatno ve?i broj ciklusa punjenja i pražnjenja te puno ve?u specifi?nu snagu i energiju te bi svojom kapacitetom mogao napajati prosje?no ku?anstvo 5 do 7 dana.
Bego, izvanredni profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i Božo Terzi?, redoviti profesor na istom fakultetu željeli su, kažu, uhvatiti trendove u elektroenergetici, a u procesu su iskoristili i razvoj litij-ionskih baterija te pad njihove cijene.
“Predosjetili smo da bi one mogle biti instalirane u elektroenergetskim sustavima cijelog svijeta, a kako smo ve? ranije uo?iti probleme u zemljama jugoisto?ne Azije, Afrike i Južne Amerike, shvatili smo da ih rješavaju baš baterijski sustavi“, kaže voditelj projekta Bego i napominje kako ti sustavi nisu izvori energije, kako ih ljudi ?esto zamišljaju, nego oni služe za pohranu energije iz raznih izvora te korištenje te energije u slu?aju potrebe.
Tri ?etvrtine litij-ionskih baterija proizvodi se u Kini, a mnoge karakteristike ih ?ine boljim od konkurencije – od dužeg vijeka trajanja, ve?eg broja punjenja pa do mogu?nosti izvla?enja ve?e snage u manjem vremenu.
Tim iz Splita kupovao je litij-ionske ?lanke te ih slagao u sustav dok su pretvara?e energije, sustav za nadzor stanja baterija i sustav upravljanja napravili samostalno.
Sustav baterija, pretvara?i energije i sustav upravljanja su glavne sastavnice jednog baterijskog sustava koji se, kasnije, može instalirati bilo gdje u elektroenergetskom postrojenju.
„Božo Terzi? je cijelo jedno desetlje?e sura?ivao s najve?im svjetskim proizvo?a?ima pretvara?a, tvrtkom iz Švedske i stekao je dovoljno znanja i iskustva da se upustimo u izradu vlastitih pretvara?a dok je Teo Krtali? najzaslužniji za sustav upravljanja, to?nije algoritme koji prepoznaju problem u mreži i kasnije ga kompenziraju pomo?u baterijskih sustava“, objašnjava Bego.
Projekt iz Splita zna?ajno je ve?eg kapaciteta nego drugi sli?ni u Hrvatskoj može pohraniti 140 kilovat sati energije uz 500 kilovata snage pretvara?a. Pune ?etiri godine radilo se na sustavu, a utrošeno je 2 milijuna eura od ?ega je ve?ina sredstava nepovratno dobivena iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Kona?an cilj ovakvog sustava je smanjenje troškova elektri?ne energije svim korisnicima u ku?anstvima i industriji jer bi se smanjila vršna potrošnja tzv. angažirana snaga koju svakog mjeseca u sklopu ra?una dodatno pla?amo uz redovnu potrošnju elektri?ne energije.
Ve?i udio energije iz obnovljivih izvora i njeno u?inkovitije iskorištavanje, ?emu može pridonijeti i sustav splitskih stru?njaka, nije važan isklju?ivo zbog uglji?ne neutralnosti koju Europa namjerava ostvariti do 2050. godine nultom stopom emisije stakleni?kih plinova nego je i klju?an element planova razvoja europskih gospodarstava.
Europska unija želi postati predvodnica u razvoju tehnologija budu?nosti, poput tehnologija za iskorištavanje novih izvora energiju, te na tome temeljiti svoj gospodarski rast i otvarati nova radna mjesta.
Europska komisija ocijenila je kako su baterije presudan element za postizanje cilja uglji?ne neutralnosti do polovice stolje?a te je predložila Strategiju za skladištenje energije u kojoj je zatražila pove?anje kapaciteta za skladištenje energije dobivene iz obnovljivih izvora, a o prijedlogu ?e se uskoro izjašnjavati i Europski parlament te predložiti svoje eventualne izmjene i dopune.
HINA
