Ve?ina sudionika prometa smatra kako su sadašnja ograni?enja brzine adekvatna, prenosi RevijaHAK.
Hrvatski autoklub danas je objavio rezultate istraživanja provedenog me?u gra?anima o percepciji brzine vožnje u cestovnom prometu. Istraživanje je provedeno u travnju 2021. na 401 sudioniku.
Istraživanje je pokazalo je kako su sudionici u ve?oj mjeri upoznati s ograni?enjima brzine nego s iznosima kazni. Tako 77% sudionika poznaje da je maksimalna dozvoljena brzina u naseljenim mjestima 50 km/h a zanimljivo je kako je u Slavoniji najve?i udio onih koji smatraju da je ograni?enje 70 km/h – njih 22%. Pritom je ?ak 70% sudionika istraživanja smatralo kako je kazna za prekora?enje brzine ve?e od 50 km/h od dopuštene na cestama izvan naselja – blaža.
Mišljenja sudionika istraživanja su bila podijeljena kad je rije? o kaznama za prekora?enje brzine – tre?ina ih smatra preniskim, tre?ina da su to?no onakve kakve trebaju biti a 22 posto ih smatra previsokima. Muški sudionici u ve?oj mjeri podržavaju smanjenje postoje?ih kazni zbog prekora?enja brzine (30%), dok žene u ve?oj mjeri zagovaraju njihovo pove?anje (39%).
Ve?ina sudionika, njih 81% nije za smanjenje brzine na autocestama na 100 km/h. Zanimljivo je kako je najviše onih koji bi ipak smanjili brzinu iz Dalmacije – njih 24%. Kad je rije? o smanjenju brzine u gradovima mišljenja su podijeljena, 58% sudionika smatralo je kako se ona ne bi trebala mijenjati u gradovima a 42% kako bi se trebala. Pritom su za smanjenje brzine više od prosjeka sudionici iz Dalmacije (54%) a za pove?anje brzine sudionici iz Slavonije (63%).
Ve?ina sudionika smatra kako su sadašnja ograni?enja brzine adekvatna, no njih 48% smatra brzine u blizini škola i vrti?a ili (28%) u centru grada previsokima te kako bi ih trebalo smanjiti. ?ak 89% sudionika istraživanja smatra kako bi se brzina u zonama oko škola trebala ograni?iti na 30 km/h.
Istraživanje je ispitalo i ?ega se roditelji u?enika osnovnih i srednjih škola najviše boje kada su im djeca sudionici u cestovnom prometu. Radi se o strahu da se vozilo ne?e zaustaviti na pješa?kom prijelazu, bilo da se radi o onom sa semaforom (34%) ili bez njega (55%), odnosno da ?e vozilo pro?i kroz crveno svjetlo na semaforu (24%). Ti su strahovi izraženiji kod o?eva, dok majke u ve?oj mjeri od o?eva brinu za djecu u situacijama kad hodaju pored ceste, uz kolnik ili ako nema adekvatnog pješa?kog prijelaza. Roditelji pritom ne vjeruju kako bi ograni?enje brzine u blizini škola navelo voza?e na smireniju vožnju.
U sklopu istraživanja, u njegovom kvalitativnom dijelu, sa pojedinim roditeljima razgovarali smo o problemima s kojima se djeca susre?u u prometu. O?ekivano, pokazalo se kako je razlog brige kod roditelja djece (9-10 godina starosti) koja tek postaju samostalni sudionici cestovnog prometa njihovo neiskustvo i nemogu?nost percepcije svih elemenata prometa. Upute koje toj djeci daju roditelji odnose se ve?inom na prelazak ceste u situacijama na prometnicama kojima se njihovo dijete kre?e na putu do škole.
Neopreznost je problem kod nešto starije djece (12-14 godina starosti) koja su sigurnija u sebe ali i dalje neiskusna. Roditelji srednjoškolaca brinu zbog njihovog korištenja slušalica zbog kojih ne ?uju što se doga?a u prometu.
Upute starijoj djeci odnose se na ponašanje u prometu kao biciklisti, a ne više kao pješaci, odnosno na pojedine opasne situacije. Ve?ina roditelja na neki na?in provjerava slušaju li njihova djeca upute o ponašanju u cestovnom prometu.
Naše istraživanje pokazalo je kako roditelji smatraju da se njihova uloga u edukaciji djece u ponašanju u prometu smanjuje nakon nižih razreda osnovne škole. Pritom smatraju kako je formalna edukacija za sigurnije sudjelovanje u cestovnom prometu izuzetno važna te bi je trebalo biti više – trebala bi po?eti još u vrti?u i nastaviti se i u višim razredima osnovne škole te u srednjoj školi.
Neka novija istraživanja (https://revijahak.hr/2021/03/09/vozaci-pazite-cak-su-i-starija-djeca-sklona-grijesiti-prilikom-prelaska-pjesackog-prijelaza/ ) pokazuju kako tre?ina djece ?ak i u dobi od 14 godina loše odmjerava rizik prelaska ulice i sklono je donošenju pogrešnih, rizi?nih, odluka. S pove?anjem dobi odlu?ivanje se poboljšava kad je rije? o prelasku ceste s dolaskom automobila s lijeve strane no kod dolaska automobila s desne strane djeci je potrebno znatno duže vrijeme odlu?ivanja. Pri brzini od 30 km/h djeca naj?eš?e donose ispravnu odluku o prelasku u usporedbi s 50 ili 60 km/h i ubrzanjem od 20 do 50 km/h. Ovi rezultati ukazuju na potrebu opreza voza?a i dodatne edukacije djece, u ?emu je Hrvatski autoklub desetlje?ima izravno angažiran svojim preventivno-eudkativnim programima.
Ovo je istraživanje provedeno u okviru 6. tjedna cestovne sigurnosti Ujedinjenih naroda, koji se obilježava ove godine pod motom Ceste za život i s porukom podrške ograni?enju brzine na 30 km/h u podru?jima gdje se miješaju cestovni promet i pješaci. Više informacija o tjednu dostupno je ovdje: https://www.unroadsafetyweek.org/en/home
Zabrinjavaju?e je što, prema rezultatima istraživanja, 42 do 70% sudionika barem ponekad u Hrvatskoj vozi iznad propisane brzine. Naj?eš?e to ?ine na autocestama (70%) a najrje?e u gradu (42%). Kao naj?eš?i razlog vožnje brže od propisane (35%) isti?u nesvjesnost brzine vožnje. Pritom svaki tre?i sudionik istraživanja smatra da je naj?eš?i uzrok prometnih nesre?a vožnja brzinom koja je neprilago?ena uvjetima na cesti, a svaki ?etvrti sudionik istraživanja smatra da je vožnja nepropisnom brzinom jedan od naj?eš?ih uzroka prometnih nesre?a, više nego vožnja pod utjecajem alkohola ili korištenje mobitela u vožnji. Istraživanje je pokazalo kako osviještenost po pitanju brzine vožnje raste s porastom životne dobi te tako 44% voza?a s najve?im iskustvom, koji voze više od 30 godina, brzinu smatraju glavnim uzrokom prometnih nesre?a.
Izvor: RevijaHAK
