Norveška mora po?eti oporezivati luksuzne elektri?ne automobile kako bi smanjila ukupne troškove izdašnih poticaja za kupnju elektri?nih vozila, smatraju ekonomisti Me?unarodnog monetarnog fonda (MMF).
Norveška želi postati prva država u svijetu koja ?e do 2025. zabraniti prodaju benzinskih i dizelskih automobila i zato je od poreza oslobodila sva elektri?na vozila.
Takva porezna politika urodila je plodom i prošle su godine elektri?ni automobili ?inili 54 posto prodaje, što je svjetski rekord. U 2019. njihov je udio u prodaji iznosio 42 posto, a pred deset godina samo jedan posto.
Porezni poticaji za elektri?ne automobile donose i velike troškove za prora?un, koje vladaju?a koalicija desnog centra procjenjuje na 19,2 milijarde norveških kruna (2,32 mlrd dolara) izgubljenog prihoda u 2020. odnosno oko 250.000 kruna u prosjeku za svaki prodani automobil.
Što je automobil skuplji, to su ve?i porez na promet i drugi nameti kojih se država odrekla, a to zna?i da se najizdašnije subvencioniraju ku?anstva s visokim primanjima, uz paralelno pove?anje troškova smanjenja emisije ugljika, isti?e MMF.
“Norveška bi mogla bolje ciljati porezne poticaje kako bi pove?ala njihov utjecaj na okoliš”, zaklju?uju ekonomisti MMF-a.
Sugeriraju da se gra?anima ponude poticaji za uništavanje automobila s benzinskim i dizelskim motorom nakon kupnje elektri?nih modela. Vlada bi mogla razmisliti i o pove?anju poreza na automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, dodaju.
Prijedlozi bi mogli nai?i na dobar odjek me?u oporbom lijevog centra, koja vodi u anketama uo?i parlamentarnih izbora, zakazanih u rujnu, napominje Reuters.
Norveški laburisti i ostale stranke lijevog centra podupiru zabranu prodaje benzinaca i dizelaša od 2025. godine, ali zagovaraju oporezivanje dijela cijene elektri?nih automobila skupljih od 600.000 kruna.
Najjeftiniji model elektri?nog Porschea košta 758.000 kruna, dok se cijene luksuznih modela kre?e oko 1,7 milijuna kruna, navodi Reuters podatke s internetske stranice te kompanije.
HINA
