U sljede?ih deset godina autoindustrija ?e se promijeniti više nego u proteklih 130, a potpuno ?e se promijeniti i navike vezane uz vožnju kakve sada poznajemo, re?eno je u ?etvrtak tijekom “Auto@2030 Adria konvencije autoindustrije”, u organizaciji Swiss School of Business and Managementa (SSBM).
Cilj konvencije bio je usporediti situaciju razvijenih europskih automobilskih tržišta s našom regijom i prikazati na koji na?in ?e se transformirati poslovanje automobilima.
Mate Rimac, vlasnik Rimac Automobila, tvrtke koja je nedavno predstavila spektakularnu “Neveru”, kazao je da njegova tvrtka još uvijek nije u potpunosti uspjela, ali da je na najboljem putu da se svi planovi ostvare. Rekao je da mu je žao što na desetogodišnjem putu razvoja nije više ignorirao konkurenciju, odnosno što ju je previše analizirao umjesto da radi po svome. Naglasio je da autoindustriju ?ekaju ogromne promjene – po njegovom mišljenju u bliskoj budu?nosti najvjerojatnije više ne?e biti vlasnika automobila, vozila ?e biti autonomna i ne?e se koristiti samo tri posto raspoloživog vremena kao sada, nego više od 90 posto.
“Promijenit ?e se gradovi, cijene nekretnina, bit ?e manje policije na cestama”, istaknuo je Rimac, rekavši i da je u cijeloj toj pri?i još uvijek mnogo nepoznanica. Pitanje je, kazao je, ho?e li se nekim novim klincima uop?e i?i na voza?ki ispit, ho?e li imati vremena i volje servisirati vozila.
Najavio je i da ?e Rimac Automobili uskoro krenuti i sa serijskom proizvodnjom komponenti za vozila.
Idejni za?etnik konvencije u suradnji sa SSBM-om Damir Gavran tako?er je naveo da ?e budu?nost auto industrije obilježiti elektrifikacija vozila, autonomna vožnja, digitalizacija, konektivnost vozila kao i alternativni kanali prodaje. U industriju elektri?nih vozila, kaže on, u proteklih desetak godina uloženo je 330 milijardi dolara i zbog nje su otvorene tisu?e novih tvrtki.
Po njemu, konkurencija me?u proizvo?a?ima bit ?e sve fluidna a sve manje asimetri?na. Potkrijepio je to time što velike svjetske kompanije poput Googlea ili Alibabe, ulažu u autonomnu vožnju i druge aspekte vezane uz vozila, a i veliki konkurenti poput BMW-a, Mercedesa i Audija zajedni?ki rade na nekim projektima.
Ve? lani prodano dva milijuna elektri?nih vozila, predvodi Kina
Predstavnik tvrtke JATO Dynamics Darin Jankovi? otkrio je da je tijekom prošle godine na svjetskom tržištu prodano dva milijuna elektri?nih vozila, a 2011. njih samo 45.000. Kina je globalni predvodnik po prodaji elektri?nih vozila, lani ih je tamo prodano gotovo milijun, u SAD-u 254 tisu?e, u Njema?koj 198 tisu?a. Samo u prvom kvartalu ove godine u Kini je ve? prodano gotovo 400 tisu?a elektri?nih vozila, 326 posto više nego u isto vrijeme lani. Isto tako sedam posto prodanih vozila u prvom kvartalu ove godine u Europi imalo je baterijski pogon.
Zanimljiv je podatak da u Norveškoj udio prodaje elektri?nih vozila u ukupnoj prodaji iznosi ?ak 44 posto, dok je s druge strane u isto tako razvijenom Japanu tek 0,3 posto. S druge strane, Europljani pokazuju vrlo dobre rezultate kada je rije? o prodaji plug-in hibrida, a Nijemci su po tome prvi u svijetu.
U Hrvatskoj je prošle godine prodano 537 elektri?nih vozila što je tek 1,2 posto u ukupnoj prodaji. Spomenuvši globalne heroje elektrifikacije vozila, me?u kojima su i Musk i naš Rimac, Jankovi? je podsjetio da je još 1898. godine Ferdinand Porsche napravio prvi elektri?ni auto.
Predstavnik tvrtke Emil Frey Tomislav Mileti? osvrnuo se na subvencije koje naša država daje za kupnju elektri?nih automobila rekavši da je interes za kupnju takvih vozila ogroman, ali da su subvencije nedostatne.
“To je jedan od razloga zašto je ovdašnji vozni park elektri?nih auta još uvijek skroman”, kazao je Mileti?, dodavši kako bi država mogla pono?i da se to promijeni. Po njemu aktualni sustav poticanja takvih vozila – kada se o tome govori samo jedan dan godišnje – više nije održiv, ve? se treba prona?i novi modus, da se o kupovini takvih ?istih vozila razmišlja cijele godine.
Smatra i da bi hrvatska infrastruktura koja prati elektri?na vozila trebala biti bolja, da bi trebali imati više punionica, pogotovo brzih. Primjerice, u Hrvatskoj na 100 kilometara autoceste postoji 14 punionica, u Norveškoj više od 900. Mileti?, ina?e, smatra da bi prodaja elektri?nih vozila kod nas ove godine mogla narasti na tri posto.
HINA
