Cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna blago pale, nakon izvješ?a o oštrom padu najve?ih svjetskih gospodarstava u drugom tromjese?ju, no u cijelom srpnju zabilježile su rast.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna oslabila 0,1 posto, na 43,31 dolar, dok je na ameri?kom tržištu barel pojeftinio 2,5 posto, na 40,27 dolara.
Negativno su na cijene prošloga tjedna utjecali podaci o oštrom padu najve?ih svjetskih gospodarstava u drugom tromjese?ju.
Bruto doma?i proizvod (BDP) SAD-a potonuo je u tom kvartalu 32,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je njegov najve?i pad od 1947. godine, od kada su se po?eli voditi ti podaci.
A kako je u prvom tromjese?ju BDP pao 5 posto, najve?e svjetsko gospodarstvo i službeno je uronilo u recesiju, ?ime je u SAD-u završeno povijesno najdulje razdoblje gospodarskog uzleta, koje je trajalo 11 godina.
U eurozoni je, pak, u drugom tromjese?ju BDP na kvartalnoj razini potonuo rekordnih 12,1 posto, nakon 3,6-postotnog pada u prvom kvartalu.
Me?u zemljama ?lanicama, najve?i je pad na kvartalnoj razini zabilježila Španjolska, 18,5 posto, a slijede Portugal, s padom BDP-a za 14,1 posto, Francuska, s padom od 13,8 posto, i Italija, s padom od 12,4 posto.
Njema?ko gospodarstvo, najve?e u eurozoni, palo je za 10,1 posto u drugom kvartalu prema tromjese?ju ranije.
Osim toga, ulaga?i se plaše da ?e oporavak gospodarstava biti sporiji nego što se o?ekivalo zbog nepopustljivog širenja koronavirusa, što bi moglo dovesti do novih restriktivnih mjera, ponovnog zatvaranja gospodarstava i slabije potražnje za naftom nego što se o?ekivalo.
Pritisak na cijene nafte posljedica je, tako?er, najavljenog pove?anje proizvodnje nafte od po?etka kolovoza. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznice nedavno su, naime, dogovorile da ?e od kolovoza pove?ati proizvodnju za ukupno 1,5 milijuna barela dnevno, nakon što su je na po?etku koronakrize oštro smanjile.
Podršku cijenama pruža slabljenje dolara
S druge strane, podršku cijenama nafte pružilo je slabljenje dolara. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost ameri?ke u odnosu na šest ostalih najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna na najniže razine u više od dvije godine.
Slabljenje dolara poti?e kupnju roba izraženih u dolarima, poput nafte, jer postaju jeftinije za vlasnike drugih valuta.
“Gospodarski poticaji u svijetu i slabi dolar nastavit ?e podržavati cijene nafte jer se nafta smatra zaštitom u vrijeme inflacije”, rekao je Keshav Lohiya iz Oilyticsa.
Podršku cijenama pružilo je i izvješ?e ameri?ke energetske agencije prema kojemu je proizvodnja nafte u SAD-u u svibnju pala za rekordna 2 milijuna barela dnevno, na 10 milijuna.
„To navodi na zaklju?ak da bi se ponuda i potražnja mogle uravnotežiti, a ako se gospodarstva po?nu brže oporavljati, bit ?e problema s pokrivanjem potražnje, kaže Phil Flynn, analiti?ar u tvrtki Price Futures.
Unato? prošlotjednom padu, u cijelom srpnju cijene su nafte porasle za više od 2 posto. Tako su na londonskom tržištu cijene zabilježile rast ?etvrti, a na ameri?kom tržištu tre?i tjedan zaredom.
Nakon što su krajem ožujka i po?etkom travnja zbog koronakrize pale više od 30 posto i zaronile na najniže razine u 20-ak godina, cijene su se nafte posljednjih mjeseci oporavile, zahvaljuju?i golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najve?im svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
HINA
