Novorazvijeni električni motor, svjetla Intelli-Lux LED® Pixel vodeća u klasi s ukupno 168 LED elemenata, head-up display ili prepoznavanje prirodnog glasa „Hey Opel” – prva elektrificirana Astra puna je istaknutih tehničkih značajki. Ali inženjeri su dodatno razvili bestseler kompaktne klase i na manje vidljivim područjima. Jedna specifična značajka koja novu Astra Electric čini još sigurnijom: prilagodljiv limitator sile pojasa. On još preciznije kontrolira silu pojasa, koja djeluje na tijelo tijekom sudara, kako bi se što više smanjile ozljede, a istovremeno i što više zaštitilo vozača.
Prilagodljivo kontroliran sigurnosni sustav upotrebljava senzore za prepoznavanje ozbiljnosti nesreće i optimalno prilagođava silu pojasa sudaru. Dodatak sigurnosti koji može učiniti veliku razliku. Usprkos svim zračnim jastucima i sustavima pomoći: „Sigurnosni pojas još je uvijek najvažnija značajka koja spašava život u automobilu”, izjavio je Peter Schüßler, voditelj pasivnih sigurnosnih sustava u Opelu u Rüsselsheimu. A najvažnija sigurnosna značajka ovo ljeto slavi okruglu obljetnicu: prije 50 godina, 1973. Opel je počeo postavljati sigurnosne pojaseve u tri točke s praktičnim upravljanjem jednom rukom kao standardom u svim modelima – i to tri godine prije nego što je vezivanje sigurnosnim pojasom postalo obvezno u Njemačkoj. Mnogo se toga dogodilo u 50 godina: u prosjeku se 15 metara sigurnosnih pojaseva postavlja u svaki Opelov model. Ukupno, nakon pet desetljeća, to je rezultiralo mrežom od oko 750 milijuna metara sigurnosnih pojaseva. To je jednako 18 obilazaka oko ekvatora.
Sigurnost je u Opelu na prvom mjestu: sigurnosni pojas spašava živote
Opelovi inženjeri već su 1960-ih testirali sigurnosne pojaseve kao sigurnosne sustave za spašavanje života. Već u travnju 1968. Opel Kadett, Admiral i Diplomat, između ostalih, mogli su se naručiti sa sigurnosnim pojasevima na prednjim sjedalima. Manta A coupe je s pojasevima stigla u listopadu 1970. Opelov spasitelj života bio je dostupan i kao standard u sportskim modelima – primjerice, u modelu Kadett B Rallye iz 1967. i Commodore A GS godinu poslije.
Istovremeno, Opel je rano počeo aktivno provoditi kampanju za prihvaćanje sigurnosnih pojaseva, čime je preuzeo pionirsku ulogu. Godine 1969. Opelovi inženjeri pokazali su rezultate svog programa istraživanja nesreća predstavnicima medija u testnom centru u Dudenhofenu. Najvažnija poruka: više od polovice svih žrtava nesreća bili bi živi da su bili vezani sigurnosnim pojasom. Početkom 1972. Opelova je uprava poslala pismo svim zaposlenicima i zamolila ih da se vežu sigurnosnim pojasom – ponudili su i popust za zaposlenike za naknadno opremanje pojasom. Ponuda se pokazala veoma popularnom i u kratkom je roku omogućeno 12.000 sigurnosnih pojaseva.
Rano prepoznati značaj
Javnost u početku nije bila spremna prihvatiti sigurnosni pojas kao neizostavni dio sigurnosti u vozilu. Milijuni ljudi u početku su se odbijali vezati kada su sigurnosni pojasevi postali obvezni od 1. siječnja 1976. Tada su mnogi smatrali da je vezivanje sigurnosnim pojasom naporno. Posebice kada su automobil upotrebljavali različiti članovi obitelji i kada se sigurnosni pojas svaki put morao podešavati. Problem je ubrzo riješen automatskim povlačenjem sigurnosnog pojasa. Međutim, dugo su postojale predrasude, primjerice da pojas ograničava osobnu slobodu i da je njegov sigurnosni učinak upitan. Ali prigovori su se smanjili kada je broj smrtnih slučajeva u prometu počeo opadati.
Istovremeno su sigurnosni stručnjaci neprestano poboljšavali sustave. Godine 1986. Opel Omega bio je prvi automobil na svijetu koji je kao standard nudio sigurnosne pojaseve podesive po visini za prednja i stražnja sjedala. Godine 1991. Opel je predstavio zatezač sigurnosnog pojasa u modelu Astra F, nakon čega su slijedili zračni jastuci u punoj veličini i aktivni sigurnosni sustavi poput ABS-a i elektroničkog programa stabilnosti.
Zračni jastuci posebice značajno smanjuju rizik od ozljeda – pod uvjetom da su vozač i suvozač vezani. Jedan sustav zadržava tijelo u slučaju sudara, a drugi ublažava udar. Sigurnosni pojas upija oko dvije trećine energije udarca. Prvi limitatori sile pojasa upotrijebljeni su 2000-ih kako bi se izbjeglo vršno opterećenje. Ostala poboljšanja povećavaju udobnost, primjerice električni sigurnosni pojas u kabrioletima.
Ključni milimetri: sigurnosni stup upravljača
Opelovi inženjeri prepoznali su još jedan ključan faktor za poboljšanje sigurnosti 1960-ih: sigurnosni stup upravljača. Sprječavanje prodiranja upravljača i stupa na suvozačev dio još je uvijek jedna od početnih točaka sigurnosne strategije. U slučaju udara, stup upravljača će se pomaknuti. Na taj način sustav, u kombinaciji sa sigurnosnim pojasom i zračnim jastukom, omogućuje dinamičku udaljenost udara do 100 milimetara – ključni milimetri koji smanjuju rizik od ozljeda.
Prilagodljivi limitator sile pojasa koji je sada postavljen u Opel Astru Electric ima još profinjeniji „protublokirajući kočioni sustav” za pojas. „Silom pojasa elektronički se upravlja tijekom sudara”, objasnili su stručnjaci. „Na THOR lutke za testiranje sudara postavljena su četiri senzora kako bi se izmjerilo biomehaničko opterećenje na prsima.” U ranijim verzijama bila su moguća samo jednostruka mjerenja. To povećanje osjetljivosti omogućeno je najnovijom generacijom lutki za testiranje sudara, koje se upotrebljavaju od 2020.
Mnoštvo senzora: nove lutke omogućuju ključne uvide
Razvoj sigurnosnog pojasa neodvojivo je vezan za daljnji razvoj inteligentnih lutki visoke tehnologije koje se upotrebljavaju u testovima za simulaciju učinaka sudara na ljudsko tijelo prije nego što se sigurnosni sustav odobri za serijsku proizvodnju. Najnovija generacija zove se THOR. To je akronim za „Test device for Human Occupant Restraint” (testni uređaj za zadržavanje osobe). Opremljen s više od 120 senzora, THOR elektronički osjeti i komunicira što mu se događa u slučaju udara. S pomoću te lutke razvijen je prilagodljivi limitator sile pojasa, koji je prvi put upotrijebljen u modelu Opel Mokka, a sada i u Astri. To je još jedna prekretnica u desetljećima dugom razvoju značajki pasivne sigurnosti. A mogućnosti je još mnogo.
Novi izazovi koje donosi automatizirana vožnja
Od 2026. će, primjerice, testovi za zaštitu potrošača procjenjivati vrijednosti ozljeda na temelju slabijih koštanih struktura starijih građana. Tim u Rüsselsheimu također je čvrsto usmjeren na dalju budućnost: automatizirana vožnja mnogo će toga promijeniti. Prije svega, putnici u vozilu neće više trebati sjediti okrenuti prema naprijed, već će moći biti okrenuti jedni prema drugima. A neki će možda i ležati. Sigurnosni pojasevi mogli bi biti potpuno integrirani u sjedala. „Već smo počeli intenzivno raditi na tome što to znači za sigurnosne sustave”, objasnio je Peter Schüßler. Uz automatiziranu vožnju, priča o uspjehu sigurnosnih pojaseva, koja traje pet desetljeća, tada će ući u novu eru spašavanja života.
