Neki mjenjači, npr. iz VAGa, odvajaju prijenos umjesto da koče motorom kada vozač odpusti gas (coasting, kada su uvjeti za to povoljni), što je našlo primjenu i kod električnih automobila gdje se može regulirati intenzitet regenerativnog kočenja (od coastinga do one pedal vožnje). Neki električni automobili mogli bi dobiti i klasični mjenjač, što ima smisla jer manji motor (i baterije) tada može biti fleksibilnije iskorišten. Honda Civic Shuttle (varijanta 4. generacije Civica) pak koristi jako kratku brzinu (Super Low), kraću od prve, koja je korisna kod kretanja pod opterećenjem ili potrebe za sporom vožnjom (crawling). Oldsmobile je pak 1980-ih nudio Hurst Lightning Rod prijenos, s polugom mjenjača za svaki prijenos automatske getribe, emulirajući Lenco dragsterske prijenose koji su doista svaki planetarni komplet zupčanika šaltali pomoću posebne poluge. Primjera ima još, a u nastavku pogledajmo neke malo detaljnije.
Koenigsegg CC850. Ovaj sportski model koristi posebnu varijantu Light Speed Transmission-a iz Jeska. Tipični suvremeni automatik koristi dva kuplunga, koji uključuju trenutnu i brzinu koju prijenos predviđa da bi mogla trebati iduća (npr., iduća viša). No, ovaj LST koristi 7 kuplunga i sve su brzine stalno uključene (odnosno, zupčanici su pogonjeni), a lamele uključuju potrebnu brzinu. Prava posebnost je način šaltanja, koji osim 9-stupanjskog automatskog nudi i 6-stupanjsku ručnu izmjenu. Vozaču je na raspolaganju poluga mjenjača s klasičnim H kanalima na podu i kuplung pedala (nema fizičkog spoja na getribu, nego služi kao input za shift-by-wire sustav). Odličan način za spašavanje vozačkog užitka u plimi automatizacije i autonomije vožnje.
DAF 600. Nizozemska tvrtka (izvorno van Doorne’s Aanhangwagen Fabriek) je svoj prvi automobil predstavila 1958. Model 600 koristio je centrifugalni kuplung i remenski CVT Variomatic. Preko vakuuma ovisnog o broju okretaja prilagođavan je prijenosni omjer, a svaki od dva stražnja kotača bili su pogonjeni svojim remenom. Tako nije bilo potrebe za klasičnim diferencijalom, a cijeli sklop je imao efekt i zaključavanja razlike okretanja kotača (odnosno, efekt limited slip diferencijala). Prekidačem je vozač mogao pojačati kočenje motorom (vakuumski krugovi bi tako s porastom okretaja skraćivali omjer umjesto produživali). CVT se u automobilu pojavio i ranije, no inženjer koji stoji iza ovog CVTa zapravo je dao temelj za većinu CVTa u osobnim vozilima (pogotovo skuterima od 1980ih na dalje).
Fisker Karma. Slično čestim dizel-električnim lokomotivama, ovdje motor (redni četverocilindarski turbobenzinski) pogoni generator, koji pak proizvodi struju za elektromotore koji pogone kotače. Prema tvrdnji proizvođača, solarni paneli u krovu Karme bili su prvi zakrivljeni po dvije osi, koristeći „sendvič“ konstrukciju fotoosjetljivih elemenata između slojeva gela.
Koenigsegg Regera. Drugi model švedskog proizvođača na ovom popisu je hibrid koji koristi elektromotore za vožnju niskim brzinama, a V8 benzinski turbomotor je HydraCoup jednobrzinskim prijenosom (pretvarač momenta sa zaključavanjem) povezan s kotačima. Kada brzina kretanja automobila poraste dovoljno za broj okretaja motora pri toj brzini, V8 preuzima pogonjenje kotača.
Chrysler Turbine. Nakon britanskog Rovera desetljeće ranije, u prvoj polovici 1960ih je Chrysler probno pustio u promet model Turbine, pogonjen mlaznim motorom, odnosno, plinskom turbinom, budući da je snaga isporučena kroz vratilo na klasični prijenos, a ne kao potisak. Prijenos je bio prilagođeni 3-brzinski TorqueFlite, bez pretvarača momenta. Vozač je odabrao jedan od stupnjeva prijenosa: rikverc, kratki prijenos (Low), normalni prijenos (Drive) i ler (Idle).
