Elektri?ne baterije: sve ih je više u svijetu, ali što je s recikliranjem? Europska unija prošlog je mjeseca na dnevni red stavila i pitanje: – A što s istrošenim baterijama. Vjerovali ili ne, pozvali su se na primjer “Lijepe naše” koja ekološki zbrinjava ?ak 90 posto “odba?enih i istrošenih” baterija! Ali kako se proizvo?a?i automobila nose s tim problemom?
Sve je aktualnije pitanje gospodarenja otpadom ili istrošenim baterijama elektri?nih automobila, koji zbog pada kapaciteta pohrane elektri?ne energije više nisu prikladni za njihovu primarnu uporabu. Sve je više elektri?nih i hibridnih automobila, što ?e u narednim godinama dovesti do sve više korištenih baterija na tržištu. Protivnici elektri?nih automobila stoga ?e se vjerojatno još glasnije protiviti njihovoj popularizaciji. To ?esto nije slu?aj, budu?i da se baterije sastoje od brojnih rijetkih i plemenitih metala, pa ?e proizvo?a?i rabljene baterije rado preuzeti i reciklirati (besplatno). Naravno, barem za sada to nisu dužni u?initi. Zato je novi propis Europske unije, koji regulira podru?je upravljanja istrošenim baterijama u svim podru?jima, sve više dobrodošao, jer ?e se morati rje?e puniti – ali kao rezultat toga o?ekuje se kra?i vijek trajanja automobila. nego vijek trajanja baterija zbog istrošenosti ili kvara drugih komponenti i neracionalnosti njihovog popravka. U svakom slu?aju, za o?ekivati je da ?e automobili u svom životnom ciklusu prije?i najmanje 150.000 kilometara, što je jednako šteti koju je napravio njegov “brat”, model Q5, s dizelskim motorom. Razlog tome leži u izrazito rasipnoj proizvodnji elektri?nih automobila ili akumulatora (u usporedbi s klasi?nim automobilima), zbog ?ega su emisije CO2 u proizvodnom procesu nerazmjerno ve?e.
Europski parlament usvojio je 10. ožujka sporazum koji ?e se koristiti za daljnje pregovore s pojedinim ?lanicama EU-a i njihovim vladama o gospodarenju otpadnim baterijama. Sporazumom su obuhva?ene i baterije elektri?nih vozila i, primjerice, baterije za pametne telefone, koje ?e se morati lakše zamijeniti.Sporazum zastupnika u Europskom parlamentu usvojen je velikom ve?inom, s 584 glasa za; Njih 67 bilo je protiv zakona, a 40 je izostalo s glasovanja. Zakon, koji prvenstveno zahtijeva ve?u transparentnost u proizvodnji, korištenju i u kona?nici zbrinjavanju otpadnih baterija, zahtijevat ?e od proizvo?a?a da korisnicima omogu?e jednostavnu va?enje ili zamjenu baterija u mobitelima (i sli?nim ure?ajima) i elektri?nim skuterima bez potrebe stru?ne pomo?i ili obuke za ovo. Proizvo?a?i ?e to morati posti?i do 2024. ili za manje od dvije godine.
PO?INJE SA SKUTERIMA
„Prvi put u europskom zakonodavstvu Uredba o baterijama postavlja sveobuhvatan skup pravila koja reguliraju cijeli životni ciklus proizvoda, od faze dizajna do kraja njegova životnog vijeka. Time se stvara novi pristup produljenju vijeka trajanja baterije i uvode novi standardi održivosti koji bi trebali postati mjerilo za cijelo globalno tržište baterija. Baterije su klju?na tehnologija za promicanje održive mobilnosti i za pohranu obnovljive energije. Kako bi postigli ciljeve zelenog sporazuma i privukli ulaganja, suzakonodavci moraju brzo usvojiti jasna i ambiciozna pravila i rokove”, rekla je Simona Bonaf, europarlamentarka i ?lanica S&D-a, poput elektri?nih skutera i pametnih telefona, posebno u slu?aju potonji, ure?aji koje pojedinci najbrže mijenjaju, mnogi, uklju?uju?i i mene, ?ak i unutar dvije godine od kupnje. No, ovi akumulatori predstavljaju samo dio svih akumulatora koje potroša?i u Europi koriste svake godine, a ve?inu – ?ak 800.000 tona ili 80 posto – ?ine akumulatori koji se potom koriste za potrebe automobilske industrije. Velik dio baterija tada se ne reciklira na odgovaraju?i na?in, ali nedostaje podataka koliko je akumulatora ili baterija namijenjenih elektri?nim automobilima.
Novi zakon, kao što je ve? spomenuto, u osnovi se odnosi na baterije u malim aparatima i elektri?nim skuterima, ali je dio puno opsežnijeg dokumenta koji su zastupnici u Europskom parlamentu usvojili 2020. godine i služi kao temelj za sve budu?e mjere u podru?ju pružanja ?istiji promet ili manje emisije stakleni?kih plinova u ovom sektoru.za 18 puta, a do 2050. ?ak 60 puta u odnosu na 2020. Pritom govorimo samo o koli?inama koje ?e trebati elektri?ni automobili i doma?a energija skladište, koje s pove?anjem potreba za elektri?nom energijom, posljedi?nim optere?enjem mreže i istodobnim pove?anjem broja doma?ih solarnih elektrana postaje sve popularnije.
HRVATSKA JE PRAVI UZOR EUROPI
U ovom trenutku, me?utim, baterije elektri?nih automobila možda ne predstavljaju prevelik teret, jer ih proizvo?a?i automobila uglavnom rado vra?aju i recikliraju. Me?utim, radi se o prili?no velikim sklopovima koji se sastoje od stotina ?elija koje je potrebno potpuno rastaviti kada se recikliraju. Mora se pripaziti, jer baterije mogu eksplodirati tijekom rastavljanja, a posljedice za pojedince koji bi se mogli nalaziti u njihovoj blizini tada bi mogle biti kobne, no o?ekuje se da ?e udio svih litij-ionskih baterija biti prili?no nizak na me?unarodnoj razini. Prema rije?ima Paula Andersona iz Centra za strateške i kriti?ne elemente Sveu?ilišta u Birminghamu, o?ekuje se da ?e dosegnuti tek pet posto, ponegdje i manje, a to je ?injenica koju je relativno teško potvrditi. U Europi je taj udio znatno ve?i. Doseže oko 55 posto (podaci iz 2019.), a na tom podru?ju je najuspješnija Hrvatska koja reciklira ?ak 90 posto svih baterija. Slovenija u tom podru?ju znatno zaostaje jer smo do 2019. uspjeli reciklirati manje od 40 posto baterija.
POTROŠENE BATERIJE GLAVNI IZVOR ENERGIJE
Prema nekim procjenama, reciklirani elementi mogli bi biti klju?ni izvor rijetkih materijala u budu?nosti, kada potražnja za elektri?nim baterijama za automobile naglo poraste. Prema Alisse Kendall, profesorici na Sveu?ilištu u Kaliforniji, recikliranjem rabljenih baterija zadovoljilo bi se više od polovice potreba za kobaltom, niklom i litijem, a recikliranje bi se teoretski moglo obavljati neograni?eno, desetlje?e za desetlje?em ili nakon završetka životnog vijeka svaki paket baterija. Naravno, to ?e zna?iti i druga?iji tretman rabljenih automobila. Sada, na kraju svog životnog vijeka, automobili ?esto hodo?aste u sabirne centre za uništenje, gdje se rastavljaju, rabljeni dijelovi prodaju na tržištu rabljenih autodijelova, a otpadni metali se potom tope. imaju oko 25 posto novih komponenti izra?enih od recikliranih materijala. Ipak, radi se o relativno jednostavnim procesima koji ne zahtijevaju puno tehni?kog znanja i obrazovanja ili obuke. Uklanjanje sklopova na baterije je, s druge strane, puno složeniji proces koji ?e zahtijevati znatno predznanje ljudi koji ?e se o tome brinuti.
Da nije ma?ji kašalj govori i ?injenica da je za takve poslove licencirano tek nekoliko pojedinaca u Renault Training Centru kod Trebnja, koji je Renault nedavno otvorio za potrebe školovanja radnika u Sloveniji i jadranskoj regiji. Ovu ?injenicu morat ?e se uzeti u obzir prilikom izrade kona?nih planova gospodarenja otpadnim automobilskim akumulatorima u Europskoj uniji. Stoga bi imalo smisla uklju?iti proizvo?a?e automobila u proces i o?ekivati da se sami pobrinu za recikliranje, jer oni najbolje znaju sastav svojih vozila.
„POTROŠENE” BATERIJE KAO NOVI IZVOR ENERGIJE
No, velik dio ovog zadatka je ve? obavljen, jer mnogi proizvo?a?i ve? imaju rješenja za upravljanje istrošenim baterijama. Renault, koji je nedavno vlasnicima elektri?nih vozila ponudio mogu?nost najma elektri?nih baterija pri kupnji i tako vodio ra?una o njihovoj zamjeni kada su istrošene, ponudio je jedno od prvih rješenja. Francuski proizvo?a? automobila, u suradnji s tvrtkama Veolia i Solvay, nedavno je po?eo reciklirati rabljene baterije svojih elektri?nih vozila. Barem za sada uspijevaju reciklirati sve elektri?ne baterije svojih vozila, dodaju?i da ?e prihvatiti i baterije drugih marki (vozila) autonomna elektri?na vozila koja se brinu za dostavu komponenti izme?u radnih stanica u svojim tvornicama. S druge strane, sli?no rješenje uvedeno je i u Volkswagenu, gdje je prošle godine u njema?kom gradu Salzgitteru otvoren novi pogon za reciklažu rabljenih baterija, s po?etnim kapacitetom od 3600 baterija godišnje. S druge strane, o?ekuje se zna?ajan rast Honde u budu?nosti.S druge strane, Honda je ve? 2019. godine u SAD-u pokrenula pilot projekt u kojem ?e se istrošene baterije modela Fit EV koristiti kao skladište energije. ure?aja. Rije? je o pilot projektu, ali ima jedinstven potencijal (uz velike potrebe za elektri?nom energijom i skokove potrošnje u budu?nosti, svaki kilovat elektri?ne energije proizveden no?u pri niskom optere?enju mreže koji se može pohraniti bit ?e vrlo dobrodošao) i visoku korisnu vrijednost na relativno nizak umetak.
O?ekuje se da ?e Mercedes-Benz i Daimler Grupa otvoriti tvornicu za reciklažu 2023. Partnerska tvrtka za takve projekte prona?ena je i u Stellantisu, a sli?ne aktivnosti ve? provode drugi proizvo?a?i, tvrtke ili razli?iti konzorciji. Tu je i Orano Grupa, kojoj je francuska vlada prošle godine dala potporu u iznosu od šest milijuna eura. U Švedskoj je Stena Recycling izdvojila oko 24,5 milijuna eura za novu tvornicu za reciklažu baterija, a sli?nih projekata diljem Europe i razvijenog svijeta ima još mnogo.pola materijala utrošenog za izradu baterija. No, u budu?nosti ?e se taj proces trebati optimizirati što je više mogu?e. Zahvaljuju?i brzom rastu prodaje elektri?nih automobila (koji sada ?ine jednu petinu prodaje novih automobila), broj elektri?nih automobila na europskim cestama ve? je premašio dva milijuna, a o?ekuje se da ?e do sredine desetlje?a dose?i osam milijuna i procjene vijeka trajanja baterije kre?u se od 10 do 20 godina. Do prvog vala rabljenih baterija, dakle, ostaje još nekoliko godina, što zna?i da nema velikog komercijalnog interesa za privatna ulaganja u pogone za reciklažu, jer nema dovoljno ulaznog materijala. Europska unija ?e vjerojatno morati vrlo brzo djelovati, ina?e ?e biti prekasno.
POSTOJI MNOGO IDEJA ZA ME?UKORAKE I KONA?NU UPOTREBU DJELOMI?NO ISTROŠENIH BATERIJA
Jedno od (djelomi?nih) rješenja za recikliranje ili ponovnu upotrebu (uvjetno) korištenih akumulatora je i ugradnja u starodobna vozila. Sve je više poziva da se takvi automobili s vremenom elektrificiraju, a poprili?no je primjera takvih preinaka ve? ugledalo svjetlo dana. Takve izmjene ?ine (isklju?ivo) ekološki razumne, jer se radi o vozilima koja se rijetko koriste pa stoga nema potrebe za dometom od nekoliko stotina kilometara.
Fotografija: Pixabay
