Pandemija koronavirusa uzrokovala je veliki skok rada od ku?e ili na daljinu te potencirala skupinu digitalnih nomada, koji postaju zanimljiviji mnogim zemljama i odredištima koje ih reguliranjem njihovog statusa i drugim uvjetima nastoje privu?i kao dio aktivnosti prema oporavku.
Navodi se to uz ostalo u novom izvješ?u o digitalnim nomadima globalnog udruženja pustolovnih/avanturisti?kih putovanja ATTA (The Adventure Travel Trade Association), iz kojeg isti?u i da, iako digitalni nomadi nisu tipi?ni pustolovni putnici ni turisti, ipak se njihov na?in života i ponašanje može dijelom svrstati i u tu kategoriju.
S te strane su i kao tržišna niša zanimljivi industriji avanturisti?kih putovanja u svijetu, kao i ukupnom turizmu, jer osim smještaja i prehrane ?esto traže i koriste razne druge usluge i sadržaje u odredištima gdje borave.
Prema ATTA-inom istraživanju digitalni nomadi dijele nekoliko zajedni?kih karakteristika ma gdje se nalazili. Prije svega, u odre?enoj zemlji zadržavaju se onoliko koliko žele i mogu, a zbog posla na prvom im je mjestu pouzdani i brzi internet, što zna?i i kvalitetna telekomunikacijska infrastruktura koju odredište mora imati.
Nakon toga slijedi lijepo vrijeme i niski troškovi života
Ve?ina digitalnih nomada koji su odgovorili na ATTA-inu anketu kazali su da rade samostalno za više tvrtki, njih 36 posto, ili da vode vlastiti posao, njih 33 posto.
Gotovo svi su naveli mogu?nost neprestanog putovanja, slobodu, doživljavanja razli?itih kultura i upoznavanje lokalnog stanovništva kao glavne razloge za nomadski na?in života, a 20 posto ih je reklo da su digitalni nomadi postali tijekom 2020., vjerojatno zbog pandemije, kažu iz ATTA-e.
U prosjeku 36 posto ih mjese?no dobiva od tvrtki za koje rade za smještaj, hranu i prijevoz, što obi?no ostaje unutar odredišta gdje borave, pri ?emu ?esto manje troše na hranu nego za smještaj. Privla?e ih i mjesta koja imaju 24-satne radne prostore zbog prilagodbe posla razli?itim vremenskim zonama, a važno im je i u?enje stranih jezika, istraživanje kulturnih i prirodnih atrakcija, mogu?nost rada s lokalnim stanovništvom, sigurnost, dok im je primjerice blizina plaže ili drugih odredišnih atrakcija važnije od pogodnosti sobe i imovine.
Pristup javnom prijevozu ocijenili su najmanje važnim
U pandemiji je takav na?in života postao nešto nesigurniji, kao i za sve druge putnike, a neki su ispitanici priznali da su kao digitalni nomadi bili usamljeni i izolirani u odredištima gdje su se zatekli, pa i s financijskim i poteško?ama u komunikaciji.
Privla?na odredišta bez viza i ona gdje ih je lako dobiti i obnoviti
Osim pouzdane internetske usluge, lijepog vremena/klime i niskih troškova života, digitalnim nomadima je, kako je pokazalo istraživanja, iznimno važno da za odredišta ne moraju ishoditi vizu, a ako ve? moraju da ju je lako dobiti i obnoviti.
Iz ATTA-e na temelju podataka od velja?e 2021. isti?u da ve? mnoge zemlje u svijetu nude fleksibilnije vize koje nadilaze odredbe turisti?ke vize i omogu?avaju posjetiteljima rad unutar njihovih granica, me?u kojima su brojne zemlje na ameri?kom kontinentu i u Aziji, poput Indonezije i Tajlanda, koje su uz Meksiko te samo dvije zemlje iz EU-a Španjolsku i Portugal, top odredišta za dugi boravak digitalnih nomada.
I mnoge zemlje EU tako?er nude neki oblik vize ili programa za digitalne nomade, a Schengen ili EU zona bez putovnica koja pokriva ve?inu europskih zemalja ima vizu za kratkoro?ni boravak koja putnicima omogu?uje kretanje unutar tog podru?ja za boravke do 90 dana u turisti?ke ili poslovne svrhe, ali posjetitelji unutar tog prostora ne mogu boraviti duže od 90 dana u vremenskom razdoblju od 180 dana.
U EU Estonija s najpoznatijim programom
Uz schengensku vizu, neke zemlje EU imaju i vlastite programe s dodatnim pogodnostima i bez vremenskog ograni?enja od 90 dana, pri ?emu je najpoznatiji digitalni nomadski program u EU u Estoniji, koja je i sama ve? visoko digitalno razvijena, s jedinstvenim programom e-boravka, digitalnim identitetom i statusom koji izdaje država koji omogu?ava pristup estonskom transparentnom digitalnom poslovnom okruženju.
Estonija je u lipnju 2020. uvela i jednogodišnju digitalnu nomadsku i slobodnu vizu, omogu?uju?i da stranci smiju živjeti u zemlji dok vode tvrtku koja ne ovisi o lokaciji ili rade na daljinu za tvrtku sa sjedištem izvan Estonije, a tražitelji žitelji vize moraju pokazati zaradu od najmanje približno 4.000 USD mjese?no za šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva.
Iz ATTA-e u izvješ?u spominju i Hrvatsku koja je, kako kažu, najavila planove za privla?enje digitalnih nomada, posebice onih koji žele ostati dulje vrijeme, što ?e, smatraju, ?initi i više destinacija ne bi li privukli putnike u razdoblju i nakon pandemije.
Hrvatska: Status digitalnih nomada reguliran Zakonom o strancima, imaju porezne olakšice i mogu?nost zdravstvene zaštite
I Hrvatska je me?u zemljama koje su regulirale privremeni boravak digitalnih nomada. Zakon o strancima ih je definirao kao državljane tre?e zemlje zaposlene ili koji obavljaju poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na podru?ju RH.
Privremeni boravak može se odobriti državljanima tre?e zemlje koji u Hrvatskoj namjerava boraviti ili boravi u svrhu boravka digitalnih nomada, regulirao je novi zakon.
Zakonske su izmjene regulirale i porezno oslobo?enje za primitke digitalnih nomada, za koje se propisuje porezno oslobo?enje za primitke koje ?e ostvarivati po osnovi tako ste?enog statusa, a kako bi se time olakšala i njihova odluka da odaberu Hrvatsku kao mjesto boravišta i rada.
Hrvatski sabor je po?etkom ožujka izglasao zakonske izmjene po kojima digitalni nomadi ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu, odnosno državljani tre?e zemlje koji rabe digitalne tehnologije za obavljanje svog posla kojima je odobren privremeni boravak u RH.
Oni ne?e biti obvezni podnijeti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, no tada ?e sami snositi troškove korištenja zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili drugog provoditelja zdravstvene zaštite.
ATTA iznosi i primjere nekih drugih EU zemalja, poput ?eške koja ima dugoro?ne vize u svrhu poslovanja i digitalnim nomadima omogu?ava da ostanu do jedne godine, pod uvjetom da na bankovnom ra?unu mogu dokazati da imaju za smještaj i još približno 5.000 dolara, a moraju pla?ati i oko 80 dolara mjese?no lokalnih poreza. U toj je zemlji privla?no što ima brzi i široko dostupni internet te niske životne troškove.
Portugal nudi vizu za privremeni boravak i boravišnu dozvolu za neovisne radnike i poduzetnike na godinu dana, a digitalni nomadi mogu produžiti ovu vizu do pet godina, nakon ?ega se mogu prijaviti za stalni boravak. Potrebni su i dokazi o prihodu od približno 730 dolara mjese?no ili druga financijska sredstva, kao i privatno putni?ko/zdravstveno osiguranje te provjera kriminalne prošlosti.
Španjolski program viza za samozapošljavanje tako?er omogu?uje posjetiteljima boravak do jedne godine, pod uvjetom da mogu dokazati da imaju dovoljno sredstava za zasnivanje i održavanje radnog odnosa na neodre?eno vrijeme, te pokazati lije?ni?ku potvrdu o dobrom zdravstvenom stanju i dokaz o privatnom španjolskom zdravstvenom osiguranju.
Njema?ka slobodna viza od podnositelja zahtjeva traži da imaju liberalan posao, a ne komercijalnu profesiju, adresu u Njema?koj i dokaz o zdravstvenom osiguranju i financijskoj samoodrživosti, a kada mu se odobri viza digitalni nomad treba pla?ati i porez njema?koj vladi te dokazati da njihov posao koristi i lokalnom gospodarstvu.
Nordijske zemlje tako?er olakšavaju digitalnim nomadima život i rad u svojim regijama, pa tako Island nudi dugoro?nu vizu za radnike koji zara?uju više od 85.000 dolara godišnje, a Norveška zahtijeva dokaz o zaradi od oko 45.000 dolara godišnje prije oporezivanja, pri ?emu kao i u Njema?koj digitalni nomad bi trebao imati i poslove u toj zemlji.
Primjeri izvan Europe
Digitalni nomadi mogu putovati u oto?nu državu Antigvu i Barbudu, gdje je uvjet da imaju prihod od najmanje 50.000 ameri?kih dolara godišnje te da plate naknadu za prijavu izme?u 1.500 i 3.000 dolara. Tamo traže i dokaz policijske provjere prošlosti, kao i obvezni test na covid-19 i 48-satnu karantenu, kao i dokaz o zdravstvenom osiguranju i pristati platiti zdravstvenu zaštitu primljenu tijekom boravka na otocima.
Barbados nudi 12-mjese?nu radno-odmorišnu vizu koja omogu?uje rad s tog otoka, što košta 2.000 dolara pojedince i 3.000 dolara obitelji, a potreban je tako?er minimalni godišnji prihod od 50.000 dolara.
Bermudi nude sli?an program viza, ali ju treba platiti tek 263 dolara i nema limita za minimalni dohodak, ali traže obvezni covid test i dokaz putnog osiguranja.
Na Kajmanskim otocima digitalni nomadi mogu ostati do dvije godine, ali pojedinci moraju dostaviti dokaz o godišnjoj pla?i od najmanje 100.000 dolara, a viza se pla?a 1.500 dolara za dvije osobe i 500 dolara po uzdržavanoj.
Jamajka, Dominikanska Republika i Panama tako?er pozivaju digitalne nomade, kao i Kostarika, koja više želi samozaposlene ili poduzetnike, a ne i zaposlenike drugih tvrtki, pri ?emu traže malu naknadu za prijavu i za vizu moraju dokazati mjese?ni prihod od 1.000 dolara.
Za digitalne nomade koji žele provesti neko vrijeme u Meksiku opcija je privremena boravišna viza, što omogu?uje boravak preko 180 dana i manje od ?etiri godine ako mogu dokazati prosje?no mjese?no stanje na bankovnom ra?unu od približno 20.000 dolara ili o približno 1.200 dolara mjese?nog prihoda te ako posjeduju tvrtku sa sjedištem izvan Meksika.
I Australija i Dubai imaju na?ine da digitalni nomadi rade unutar njihovih granica, pa tako je australska radna viza za odmor dostupna onima u od 18 do 35 godina, iako je i njihova dugoro?na posjetiteljska viza možda dovoljna za neke digitalne nomade.
Na Bliskom istoku, nova viza za rad i putovanja na daljinu u Dubaiju omogu?ava putnicima pristup svim potrebnim uslugama, uklju?uju?i telekomunikacijske, komunalne usluge i školu, uz naknadu od 287 dolara, a moraju imati i jednogodišnji ugovor o radu s najmanje 5.000 dolara mjese?ne pla?e ili dokaz o vlasništvu nad tvrtkom i zdravstveno osiguranje koje vrijedi u UAE.
HINA
