Automobili s dizelskim motorima ve?ini su kupaca bili predmet želja, pogotovo u zadnjih 15-ak godina kad su se performansama izjedna?ili s benzincima. Sve je po?elo još 1936. kad je Mercedes-Benz uveo model 260 D, sa 2.5-litrenim dizelašem koji je razvijao 18 KS. U kompaktnoj klasi zvijezda je bio Volkswagen Golf I, pogotovo u izvedbi iz 1980. s motorom 1.6D sa 54 KS.
Nagli porast popularnosti dizelaši su doživjeli uvo?enjem turbopunja?a i hladnjaka stla?enog zraka. Revolucija je izum stru?njaka Alfa Romea, koji su u model 156 iz 1997. ugradili dizelski motor 1.9 JTD s Common rail ubrizgavanjem. To je tehnologija koju danas koristi cijeli svijet, za razliku od tehnologije Pumpa-brizgaljka koju je forsirao jedino Volkswagen. Premda su njihovi motori TDI bili na dobrom glasu po pitanju performansi, potrošnje i pouzdanosti, aktualne ekološke norme nisu mogli zadovoljiti.
Vrhunac razvoja dizelaša demonstrirao je BMW. Trolitreni redni 6-cilindraš prvotno je imao jedan pa dva, tri i na kraju ?ak ?etiri turbopunja?a, a specifi?na snaga po litri obujma opasno se približila granici od 140 KS.
Razvoju dizelaša polako dolazi kraj. Sve strože ekološke norme prisilile su proizvo?a?e automobila da se prebace na razvoj benzinaca. Rezultat toga su suvremeni 3-cilindraši 1.0 s turbopunja?em i direktnim ubrizgavanje, koji vuku kao stari atmosferci obujma 2.0, a troše tek nešto više od dizelaša (barem prema tvorni?kim podacima).
Dodatan udar na dizelske motore bila je i afera Dieselgate, a kona?nu presudu donio je europski parlament. Ubudu?e ?e se svako kršenje standarda o emisiji ispušnih plinova strogo kažnjavati. Kazne ?e teoretski mo?i dose?i i iznos od 30.000 eura po automobilu.
Britanska vlada najavila je kako ?e se u središtima 35 gradova po?eti napla?ivati ulaz automobilima s dizelskim motorima. Dnevna karta iznosit ?e 10 funti. S druge strane gradona?elnici Pariza, Madrida i Atene namjeravaju do 2025. potpuno zabraniti ulaz dizelašima u centar grada.
