Vlada je u ?etvrtak uputila u Sabor kona?ni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o energetskoj u?inkovitosti, kojim se uvode novi okvirni nacionalni ciljevi vezani uz energetsku u?inkovitost do 2030. godine, što bi trebalo rezultirati bitno manjom potrošnjom energije.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav ?ori? rekao je na sjednici Vlade da se predlažu izmjene i dopune tog zakona s ciljem da se zakonodavni okvir Hrvatske uskladi s izmjenama regulatornog okvira EU u podru?ju energetske u?inkovitosti.
EU direktivom uspostavlja se zajedni?ki pravni okvir za promicanje energetske u?inkovitosti unutar EU i to 20 posto smanjenja potrošnje energije u odnosu na projiciranu potrošnju u 2020. i najmanje 32,5 posto smanjenja potrošnje energije u 2030. u odnosu na potrošnju bazne 2005. godine.
“Zakonom se uvode novi okvirni nacionalni ciljevi vezani uz energetsku u?inkovitost do 2030. godine te obvezne kumulativne uštede energije u razdobljima kumuliranja, a utvr?uju se i na?ini za postizanje tih ciljeva, kombinacijom sustava obveze energetske u?inkovitosti i alternativnih mjera politike”, kazao je ministar, dodavši da se pritom regulira i pravo na jasnu i transparentnu informaciju u obra?unu i potrošnji elektri?ne energije, odnosno prirodnog plina, toplinske energije i potrošnje tople vode.
Tako?er, glavne promjene u zakonu odnose se na obvezu planiranja i izvještavanja u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 uz prvenstveno uvažavanje na?ela energetska u?inkovitosti. To na?elo zahtijeva da se sve gospodarske aktivnosti i budu?i projekti promatraju kroz doprinos mjerama za poboljšanje energetske u?inkovitosti te ima za cilj potporu okvira za olakšavanje održivih ulaganja u sektorima energetike, prometa, graditeljstva, industrije i dr.
Isto tako stvara se obveza da se prilikom oblikovanja mjera politike energetske u?inkovitosti uzimaju u obzir potrebe za ublažavanjem energetskog siromaštva, Tako?er, zakonom ?e se utvrditi jasne poveznice izme?u Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana i Dugoro?ne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine.
U odnosu na prvo ?itanje, unesena je odredba kojom ?e se financijska sredstva koje strankama obveznicama predstavljaju smanjeni prihod, a koja se koriste u svrhu smanjenja energetskog siromaštva u ku?anstvima kao i za pomo? ku?anstvima u slu?aju proglašenja katastrofe, uvažiti kao smanjenje obveze strankama obveznicama, te da ?e se ušteda energije ostvarene na ovakav na?in nadoknaditi putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u?inkovitost.
U Sabor upu?ene i izmjene Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave
Vlada je danas uputila u Sabor i kona?ni prijedloga izmjena i dopuna Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, kojim se reguliraju prava i obveze ?lanova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.
Izmjenama i dopunama se uvažava specifi?nost pravnog položaja Državne komisije i ?injenicu da su njezini ?lanovi obveznici primjene Zakona o sprje?avanju sukoba interesa te se smatraju dužnosnicima u smislu toga Zakona, iako kao isti nisu navedeni, niti se na njih primjenjuju pravila Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika.
“Izmjenama i dopunama odredbi Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave postiže se uskla?enje prava i obveza ?lanova Državne komisije. Tako?er, unose se odredbe kojima se osigurava kontinuitet rada tijela, precizno se utvr?uje po?etak i završetak mandata te se dodaju odredbe vezane za prestanak mandata po sili zakona koje do sada nisu bile obuhva?ene te se predlaže javni poziv kao na?in odabira kandidata koje ?e Vladapredložiti Hrvatskome Saboru”, rekao je ?ori?.
Vlada je još krajem sije?nja predložila izmjene tog zakona, kojima regulira i visinu naknade pla?e ?lanova Komisije nakon prestanka obnašanja dužnosti pa ?e tako, ako su na dužnosti bili najmanje godinu dana, imati pravo na punu pla?u šest mjeseci od prestanka dužnosti, a sljede?ih šest na polovinu pla?e, kao i pravo povratka na rad u državnom, javnom i privatnom sektoru.
HINA
