Europska gospodarstva mogla bi usporiti jer sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu prijete uvozu dizela, važnog industriji, a opskrba iz drugih zemalja i dalje je ograni?ena, upozoravaju trgovci i analiti?ari.
Rusija Europi isporu?uje više od 750 tisu?a barela dizela i sli?nih goriva dnevno i njezin je najve?i dobavlja? goriva važnih teškoj industriji, prijevozu, poljoprivredi, ribolovu i sektorima elektri?ne i toplinske energije.
Nagli rast cijena dizela u Europi ve? utje?e na industriju budu?i da podiže troškove goriva i prijevoza, koji se pak prelijevaju na potroša?e kroz ve?e troškove u cijelom gospodarstvu.
“Vlade jako dobro znaju da postoji jasna veza izme?u dizela i BDP-a budu?i da gotovo sve što ulazi i izlazi iz tvornice koristi dizel”, rekao je John Cooper glavni direktor Fuels Europe, odjela Europskog udruženja rafinerija nafte.
SAD je zbog ruske invazije na Ukrajinu zabranio uvoz nafte iz Rusije, Britanija je najavila da ?e postupno smanjivati uvoz nafte i naftnih derivata do kraja godine, a Europska unija razmatra mogu?nost zabrane, podsje?a Reuters.
U me?uvremenu, nekoliko naftnih kompanija odustalo je od kupnje ruske nafte, strahuju?i od negodovanja javnosti, poteško?a s financiranjem i ugovaranjem osiguranja i nesklonosti brodara da ju utovaruju u ruskim lukama.
Europska zabrana blokirala bi oko 760.000 barela dnevno ruskog plinskog ulja i dizela, što bi trebalo nadoknaditi, navodi energetska konzultantska tvrtka FGE.
Europskim rafinerijama bit ?e teško pove?ati proizvodnju srednjih destilata, koji uklju?uju dizel i lož ulje, pa bi Europa morala prona?i druge izvore nabave dizela, vjerojatno po višim cijenama, kazao je Cooper.
Ruski dizel ?ini približno polovinu europskog uvoza, izjavili su izvršni direktori Vitola i Gunvora Russell Hardy i Tornqvist u utorak na globalnom samitu o sirovinama u organizaciji Financial Timesa.
Saudijska Arabija, drugi najve?i dobavlja?, ?inila je samo 12 posto uvoza u 2021. godini, prema FGE-u.
Francuska je u 2020. uvezla 25 milijuna tona dizela, od ?ega ?etvrtinu iz Rusije, prema francuskom udruženju naftne industrije (UFIP) i mogla bi imati teško?a s pronalaženjem alternativnih izvora nabave.
“Procjenjujemo da bi se 10 do 15 posto moglo na?i negdje drugdje”, izjavio je ovog mjeseca Olivier Gantois, šef UFIP-a.
U Ujedinjenom Kraljevstvu ruski dizel ?inio je 2020. godine petinu uvoza tog goriva, prema službenim podacima.
Njema?ka je, ?ini se, u složenijem položaju jer se snažno oslanja na ruski dizel, pa je njezin manevarski prostor za izrazitije smanjenje uvoza ograni?en, prema izvorima u trgovinskim krugovima.
Njema?ka je u 2020. gotovo 30 posto potreba za dizelom i plinskim uljem pokrivala uvozom iz Rusije, pokazuju podaci Eurostata.
Iako je nekoliko tvrtki samoinicijativno odlu?ilo obustaviti uvoz, ruski derivati i dalje stižu u Njema?ku, prema izvorima u trgovini i industriji, a o?ekuje se da ?e tako i ostati, budu?i da nema alternativnih izvora nabave
“Trenutno jednostavno nema dovoljno dizela da se ne bi uzimao (onaj iz Rusije)”, izjavio je izvor iz trgovine.
“Vidimo da bi neki ljudi radije nabavili naftu iz drugih izvora, ali ako alternativa ne postoji, uzet ?e i rusku naftu”, dodao je izvor.
Za razliku od Europe, Bliski istok obi?no ima višak dizela, zbog ve?ih rafinerijskih kapaciteta i proizvodnje usmjerene upravo na to gorivo.
O?ekuje se da ?e neto višak ove godine porasti na 1,33 milijuna barela dnevno, navodi FGE. Me?utim, nisu svi proizvodi s Bliskog istoka u skladu sa europskim standardima niske razine one?iš?enja.
Vjerojatniji je izvor zamjenskih barela za Europu SAD, koji ?e ove godine imati neto suficit od 1,1 milijuna barela dnevno, navodi FGE.
No, trebat ?e vremena da u Europu po?ne stizati više barela s Bliskog istoka i iz SAD-a, rekao je jedan trgovac, dodaju?i da ?e zato, “zasada, sve ostati po starom”.
HINA
Fotografija: Pixabay
