Novi protokol za mjerenje potrošnje goriva u automobilima WLTP na snagu je deklarativno stupio 1. rujna 2017. godine, od 1. rujna 2018. godine dosadašnji protokol NDEC kona?no je otišao u povijest, a WLTP je postao relevantan za izra?un poreza i davanja.
Vjerojatno ste primijetili da se ponuda novih modela u Hrvatskoj u proteklo vrijeme drasti?no smanjila. No, tako je svugdje u Europi, jer su brojni proizvo?a?i automobila uvo?enje WLTP protokola za mjerenje potrošnje goriva do?ekali nespremni.
Da je stvar ozbiljna, najbolje dokazuju sve ?eš?e najave o obustavi proizvodnje pojedinih modela ili smanjenju snage motora. Seat Leon Cupra i Volkswagen Golf R ostali su bez 10 konjskih snaga, s tržišta je na ?etiri mjeseca povu?en Peugeot 308 GTi, proizvodnju pojedinih modela obustavio je i Porsche…
No, mnogi i dalje ne znaju što je zapravo WLTP protokol? Po ?emu se WLTP razlikuje od dosadašnjeg protokola NDEC?
Pa, krenimo redom… Inicijativa brojnih institucija za modernizacijom postoje?eg protokola NEDC postoji ve? više od 10 godina, ali ju je tek skandalozna afera Dieselgate uspjela gurnuti u prvi plan. Mnogi su se plašili WLTP protokola. I to s razlogom. Stru?njaci predvi?aju kako ?e pojedinim modelima tvorni?ki deklarirana potrošnja narasti za više od 50 posto. To?no za iznos za koji su kupci na neki na?in bili prevareni. I dobro je da je tako. Dobro je da se kona?no realni podaci istjeraju na vidjelo.
Naime, postoje?i protokol NEDC (New European Driving Cycle) nastao je još 1970. te se u osnovi bazira na dva zasebna testa. Gradski traje 13 minuta i simulira vožnju u urbanom podru?ju, uz tri zaustavljanja i najve?u brzinu od 50 km/h, a izvangradski uklju?uje ?etiri faze nježnih ubrzavanja do brzine od 120 km/h, a traje šest minuta i 40 sekundi. Vrijednost potrošnje u kombiniranom ciklusu dobije se ?istom matematikom. Ve? letimi?nim pogledom jasno je kako su ti kriteriji zastarjeli te da je nužna brza i temeljita promjena.
Osim metode mjerenja stare gotovo pola stolje?a, krivci za nerealno dobre rezultate su i sami proizvo?a?i, koji tijekom testa koriste razne trikove. Sve usisnike i procjepe na karoseriji prekriju trakama, preklope retrovizore, gume napušu na nerealno visoku vrijednost, koriste rje?e ulje u motoru, ugase sve potroša?e elektri?ne energije…
WLTP protokol otkrit ?e sve mane downsizing turbobenzinaca, koji u brošurama troše na kapaljku, a u realnom životu od 30 do 50 posto više. Tako?er, novi protokol mjerenja mogao bi biti posljednji ?avao u lijesu automobila s dizelskim motorom, kojima ugledni stru?njaci predvi?aju kona?an pad u roku od najviše pet godina. Pojedinim ?e osjetno narasti cijena, jer ?e se ispostaviti da emitiraju puno više CO2 od deklariranih brojki, dok ?e drugima presuditi Euro 6 norma. Naime, prema novom WLTP protokolu ne?e zadovoljavati Euro 6 te ?e morati biti povu?eni iz prodaje.
Potpun prelazak na protokol WLTP, a pogotovo na normu Euro 6d mogao bi uistinu biti krajem dizelskih motora kakve poznajemo. Na površinu ?e isplivati sve njihove mane, a porastom izmjerene potrošnje goriva osjetno ?e im narasti cijene, jer ?e pripadati skupljim poreznim razredima. Hajka na dizelaše ve? je ionako odavno po?ela…
Što se ti?e Hrvatske, pojedini modeli, pa ?ak i cijele game, vra?aju se u ponudi. Primjerice, Citroën, Peugeot i DS ve? imaju sva vozila homologirana u skladu s protokolom WLTP.
