Vikinga Erika Crvenog toliko se u 10. stolje?u dojmila vegetacija na otoku koji je istraživao da ga je nazvao “zelenom zemljom”. Grenland nije izgubio na privla?nosti, ali stvari su se stubokom promijenile – sada se dolazi zbog minerala.
Najve?i otok na svijetu iznimno je bogat tehnološkim metalima, koji su tako nazvani zato što se koriste u proizvodnji super-snažnih magneta, neizostavnih dijelova vjetroelektrana, elektri?nih vozila, borbenih zrakoplova i oružanih sustava.
Rijetki metali Zemljine kore nisu posebnost Grenlanda, ali njihovo je va?enje toliko težak i prljav posao da su Sjedinjene Države, nekada vode?i proizvo?a?, prije dvadesetak godina prepustile vode?u poziciju Kini.
Kina je prošle godine proizvela 90 posto tehnoloških metala, prema podacima savjetodavne tvrtke Adams Intelligence sa sjedištem u Kanadi.
Ledeni pokrov i ledenjaci na Grenlandu po?eli su se u me?uvremenu povla?iti zbog globalnog zatopljenja i dvije kompanije sa sjedištem u Australiji krenule su u utrku za eksploataciju resursa na najbogatijem nalazištu u svijetu, prema ocjeni ameri?ke Uprave za geologiju.
Njihovo natjecanje otkriva prljavu stranu zelene energije, ali i teško?e s kojima se zapadne zemlje suo?avaju u nastojanjima da se oslobode ovisnosti o Kini u proizvodnji klju?nih resursa.
Uran ili lantan i itrij?
Australski geolog Greg Barnes vlasnik je kompanije Tanbreez Mining Greenland A/S koja bi na lokaciji Kringlerne odnosno Killavaat Alannguat na grenlandskom vadila lantan, cerij i itrij, koji se koriste u teleskopskim le?ama, laserima i supervodi?ima u kvantnom ra?unalstvu.
Novac još nisu prikupili
Greenland Minerals kompanija je s dionicama izlistanim na burzi. Najve?i je dioni?ar kineski Shenghe Resources, s vlasni?kim udjelom nešto manjim od 10 posto. Planira vaditi minerale, uklju?uju?i uran, i slati ih na obradu u Kinu. Želi prona?i i lokaciju u Europi, ali ne navodi kada.
Na pripremu rudnika ve? su potrošili 100 milijuna dolara, preko kineskog partnera osigurali tehnologiju prerade, a dobili su i na?elnu potporu koalicijske vlade Grenlanda. No, planovi uklju?uju izvoz urana u Kinu i u posljednje vrijeme nailaze na otpor.
Svaki rudnik na Grenlandu stajat ?e oko 500 milijuna dolara, tvrde dvije tvrtke.
Lokacije oba rudnika blizu su podru?ja pod zaštitom UNESCO-a, oba ?e zagaditi okoliš i predvi?aju drobljenje stijena i njihovo razdvajanje u koncentrat koji ?e se slati na pro?iš?avanje.
Prijevremeni izbori
Rasprava o eksploataciji rudnog bogatstva potaknula je politi?ku krizu u glavnom gradu Nuuku.
Glavna oporbena stranka Inuit Ataqatigiit (IA) odbija svaku pomisao na va?enje urana.
“Kao autohtoni stanovnici, godinama smo živjeli u skladu s prirodom”, objašnjava Marianne Paviasen, opozicijska politi?arka iz Narsaqa, grada pored kojeg bi rudnik trebao niknuti.
“Koristimo to podru?je za lov i ribolov”, naglašava.
Zbog njihovog otpora mala stranka Demokraatit, zagovornica rudarenja, povukla se u velja?i iz vladaju?e koalicije pa ?e 56 tisu?a stanovnika Grenlanda u travnju iza?i na prijevremene izbore.
Ankete pokazuju da bi IA, koja se ne protivi Tanbreezovom rudniku, navodno manjoj prijetnji za okoliš, trebala na izborima osvojiti ve?inu mjesta u parlamentu i dobiti vode?u ulogu u kreiranju vladaju?e koalicije.
Ucjena siromaštva
Grenlan?ani strahuju od zaga?enja, ali rudarstvo smatraju klju?nim za razvoj krhkog gospodarstva. U anketi provedenoj 2013. godine nešto više od polovine ispitanika poduprlo je scenarij prema kojem bi sirovine trebale postati glavni izvor prihoda.
Na kraju ?e možda odobriti jedan od dva ponu?ena projekta, možda i oba ili nijedan. Za zagovornike rudarstva bira se izme?u rudnika koji ne?e proizvoditi radioaktivni materijal i onog koji ho?e.
Grenland je autonomni teritorij u sastavu Danske. Njegov BDP iznosi oko tri milijarde dolara, što otok svrstava uz bok Andori i Burundiju. Ljudi uglavnom žive od ribarstva i državne pomo?i Kopenhagena.
Nuuk još nije procijenio visinu rojaliteta za prvi projekt rudnika, ali o?ekuje da bi mu drugi trebao donositi nekih 1,5 milijardi danskih kruna godišnje, što bi odgovaralo 15 posto državnih rashoda.
Grenlandska vlada nije odgovorila na upit Reutersa da komentira pri?u o rudnicima.
Ako odbijemo ulaga?e, napravit ?emo od njih budale, izjavio je u sije?nju obnašatelj dužnosti ministra za resurse Vittus Qujaukitsoq. “Na kocki je vjerodostojnost zemlje”, ustvrdio je.
Minerali za Europu
Oba su projekta uklju?ena su u inicijativu Europske unije kojom se želi pove?ati proizvodnja klju?nih minerala i smanjiti ovisnost o Kini u opskrbi rijetkim mineralima Zemljine kore.
Europski savez za klju?ne minerale financira Bruxelles, a koordinira ulaganja i osigurava po?etni kapital za europske rudnike, pogone za preradu i proizvo?a?e industrijskih dobara poput magneta.
Prošle godine EU je pokrenuo inicijativu za 10 milijardi eura ulaganja u projekte va?enja tehnoloških metala i ostalih projekata vezanih za zelenu energiju. Procjenjuju da bi se potražnja za tim sirovinama mogla udeseterostru?iti do 2050. Trenutno 98 posto potreba podmiruju u Kini.
“Ovo je klju?no razdoblje”, isti?e ?elnik saveza Bernd Schaefer, bivši pomo?nik njema?kog ministra obrane. “U Europi se suo?avamo s manjkom sirovina na puno razina i treba nešto poduzeti”, kaže.
Zaboravljeni Truman
Situaciju dodatno komplicira geografski položaj Grenlanda, uz isto?ni bok SAD-a.
Bivši ameri?ki predsjednik Donald Trump rekao je 2019. godine da je spreman kupiti otok, iznenadivši javnost, iako je na tu ideju još 1946. godine došao Harry Truman, ponudivši Danskoj za Grenland 100 milijuna dolara.
Sporazum o vojnoj suradnji iz 1951. godine jam?i SAD-u gotovo neograni?ena prava na Grenlandu, gdje je smještena i ameri?ka vojna baza na najvišoj to?ki na sjevernoj hemisferi.
U razdoblju poja?anih ameri?ko-kineskih napetosti kabinet predsjednika Joea Bidena objavio je u velja?i da ?e analizirati opskrbu klju?nim sirovinama, uklju?uju?i tehnološke metale, kako bi se pobrinuli da ih nijedna zemlja ne može koristiti kao oružje protiv SAD-a.
Danska zastupa Grenland u vanjskoj politici i dosada je odbijala kineska ulaganja u infrastrukturne projekte, zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost, prema rije?ima izvora u vladi.
Danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod nije želio komentirati sigurnosne implikacije eventualnog kineskog ulaganja. Naglasio je ipak da bliske veze Kopenhagena i SAD-a “ne bi trebalo smatrati preprekom komercijalnim ulaganjima u Grenland”.
Kina je ?lanica Me?unarodne agencije za atomsku energiju pa smije uvoziti uran iz Grenlanda. Pitanje je ipak osjetljivo jer se on koristi i u nuklearnom oružju.
Zadnju ?e rije? imati Kopenhagen, koji nije želio komentirati tu problematiku, isti?e Reuters.
HINA
