VJEROVALI ILI NE, ali ostalo nam je u Hrvatskoj još samo 13 godina za kupnju novog dizelaša ili benzinca. GLASGOW COP 26: Volkswagen, Toyota, Renault-Nissan i Hyundai-Kia, Peugeot, Fiat, Citroen, Honda, Opel… nisu bili me?u potpisnicima deklaracije klimatskog samita, a Hrvatska se obavezala prekinuti prodaju benzinaca i dizelaša do 2035! DOGODIO SE EKO DEBAKL!!! Uz sve to Hrvatska i Zagreb ne idu ruku pod ruku u eko budu?nost!
Jedni smo od rijetkih potpisnika! Nema tu ni Nijemaca, ni Francuza, ni Talijana… Debakl je do Glasgowa 26, bar kad je rije? o tranziciji voznog parka na obnovljive izvore energije!!! Svega je 24 “razvijenih” država stavilo potpis na deklaraciju te njih još 10. Izme?u samo 34 države popisnice je Hrvatska, no za?udo, Zagreba nema me?u prvih tridesetak gradova koji su potpisali globalnu ekološku deklaraciju COP 26!
Iako se o?ekivalo da ?e velikI proizvo?a?i automobila do 2035. prodavati samo aute i kombije s nultom emisijom to se na summitu COP 26 nije dogodilo. Samo je 34 država potpislo deklaraciju i samo su rijetki, nerijetko marginalni proizvo?a?i odlu?ili biti tako predani i optimisti?ni. Najpoznatiji koji su se obavezali ve? do 2035. odbaciti fosilna goriva su Ford, General Motors, Volvo, Daimler AG’s Mercedes-Benz, kineski BYD Co Ltd te Jaguar i Land Rover, dio indijske kompanije Tata Motors Ltd.
Svoj potpis nisu stavili ni svi oni proizvo?a?i iz Kine i SAD-a, tako da se može zaklju?iti kako je Summit, bar kad je rije? o autoindustriji, završio poražavaju?e, kad je o ekologiji rije?.
Kina i SAD, koje su najve?a svjetska tržišta automobila, tako?er nisu bile na popisu potpisnika.
Od svjetskih vlada, Hrvatska je jedna od rijetkih koja je bezuvjetno potpisala COP 26 deklaraciju. Razumljivo što zbog želje da bude me?u najprogresivnijima, a što zbog gole istine. Mi si “autofosilnom industrijom” problema nemamo, jer jednostavno nemamo autoindustrije. Oduvijek smo bili jaki na rije?ima, puno slabiji na djelu. Zašto smo mi to u?inili, a ne i Kinezi, Nijemci, Francuzi, Amerikanci, Talijani… krajnje je jednostavno. Oni na taj problem gledaju puno kompleksinije i svjesni su kako bez osiguranja prave infrastrukture ne?e biti mogu?e eliminirati smrdljive i štetne benzince i dizelaše u tako kratkom periodu. Evo država ?iji je najviši vrh potpisao deklaracju COP 26:
To su njih jedva 24! Svi ostali, su u raznim oblicima, još uvijek na Vi s popunim prelaskom auto industrije na obnovljive izvore energije ve? da 2030. godine: Austrija, Azerbejdžan, Kambodža, Kanada, Cape Verde, ?ile, Hrvatska, Cipar, Danska, El Salvador, Finska, Island, Irska, Izrael, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Poljska, Slovenija, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Urugvaj.
U ?emu je problem s elektri?nim automobilima? COP26 bio je poseban
Svjetski ?elnici sastali su se u Glasgowu kako bi riješili klimatsku krizu za COP26, a autoindustrija bila je u fokusy! Nažalost, ve?ina se još nije u pravom obliku pridružilo ekološkoj agendi. Boris Johnson i ostali ?elnici zasigirno ne mogu biti time zadovoljni! O?ito, bezbroj je još prepreka na putu do naše ‘potpuno elektri?ne’ budu?nosti!
Deklaracija, koja je donesena na klimatskom summitu COP 26 u Glasgowu, pozvala je potpisnike da ubrzaju globalni prijelaz s automobila koji koriste fosilna goriva na vozila s nultim emisijama, što uklju?uje elektri?ne automobile i vozila na vodikove gorive ?elije. Sporazumom koji su potpisale vlade, regionalne i gradske vlasti diljem svijeta potpisnici se obvezuju da ?e do 2035. godine prekinuti prodaju novih automobila koji proizvode emisiju štetnih plinova na “vode?im tržištima”, a na globalnoj razini do 2040. godine.
Investitori i banke rekli su da ?e podržati tranziciju, a neki vlasnici voznih parkova obe?ali su da ?e svoje vozne parkove automobila i kombija u?initi zelenim.
Tko se prijavio na listu?
Neki veliki proizvo?a?i automobila bili su tako?er potpisnici, uklju?uju?i Ford, General Motors, Jaguar Land Rover, Mercedes-Benz i Volvo.
Vlade koje su se prijavile uklju?ivale su osim Hrvatske i Kanadu, Dansku, Indiju, Irsku, Meksiko, Nizozemsku, Novi Zeland, Švedsku i Veliku Britaniju, iako je recimo Britanija ve? rekla da ?e zabraniti prodaju novih benzinskih i dizelskih automobila i prje, ve? od 2030.
Neki ameri?ki gradovi i države su potpisnici, uklju?uju?i New York i Kaliforniju.
Tko je bio odsutan s popisa?
Dok su se neki dijelovi SAD-a, poput Dallasa, Los Angelesa i New Yorka, prijavili, sam SAD, koji je najve?e tržište automobila, ostao je van s popisa.
Kina, koja je drugo najve?e tržište automobila, tako?er je izostala. Njema?ka, najve?e tržište automobila u EU, nije se prijavila.
Najve?i svjetski proizvo?a?i automobila, VW i Toyota, nisu bili na listi, uz konkurentske automobilske divove Renault-Nissan i Hyundai-Kia.
Volkswagen, koji je nedavno predstavio svoj elektri?ni SUV ID.5, iznimno je iskreno nastupio u Škotskoj i kazali su kako je sve to upitno, jer sama proizvodnja elektri?ne energije u SAD-u i Kini još uvijek se uvelike oslanja na sagorijevanje fosila goriva.
Glasnogovornik Volkswagena je rekao da velika tržišta koja se oslanjaju na fosilna goriva za proizvodnju elektri?ne energije degradiraju obe?anja da ?e se do 2035. prodavati samo elektri?ni i drugi automobili s nultom emisijom! Dodali su: “Samo smo samo realni.” Vjerujemo da ubrzani prijelaz na elektro mobilnost mora i?i u skladu s energetskim prijelazom na 100 % obnovljive izvore energije”,
Volkswagen grupa stoga je odlu?ila ne potpisati izjavu u ovom trenutku.
Toyota, koja je svoje prve komercijalno proizvedene elektri?ne automobile postavila na cestu, sada još daleke 1997., rekla je da ?e “pružiti najprikladnija vozila, uklju?uju?i proizvode s nultim emisijama, kao odgovor na razli?ita gospodarska okruženja, ?istu energiju i spremnost infrastrukture za punjenje, industrijsku politiku i potrebe kupaca u svakoj zemlji i regiji”.
Jesu li elektri?ni automobili stvarno zeleni?
Svaka rasprava na društvenim mrežama o ekološkim prednostima elektri?nih automobila neizbježno ?e spomenuti ‘otisak’ proizvodnje baterije vozila ili postaviti pitanje kako se proizvodi elektri?na energija koja ga puni. No, stru?njaci se slažu da su elektri?na vozila bolja za okoliš i poboljšavaju kvalitetu zraka u urbanim podru?jima.
Izvješ?e Britanske vlade “The Road to Zero” kaže: “Elektri?na vozila imaju znatno niže emisije stakleni?kih plinova od konvencionalnih vozila, ?ak i kada se uzme u obzir elektri?na energija koja se koristi za proizvodnju baterija.” Greenpeace se slaže i izvještava da: “…stvarnost je da elektri?ni automobil ima otprilike polovicu utjecaja na klimu tijekom svog životnog vijeka u usporedbi s prosje?nim automobilom.”
Martin Kaiser, izvršni direktor Greenpeacea u Njema?koj, smatra da je izostanak najve?ih ekonomija i proizvo?a?a “uvelike zabrinjavaju?i”.
I što je onda brzo, kona?no i najbolje rješenje
Cijeli svijet usredoto?io se na automobilsku industriju i na 2030. i 2035. kao zadnjim rokom za prelazak na obnovljive izvore energije. Kako stvari stoje ne?e to i?i baš lako.
Što je s proizvodnjom baterija?
Kruže glasine da se plemeniti metali koji se koriste u baterijama rudare tehnikama koje su štetne za planet, pa ?ak i za ljudska prava. Najve?i problemi su oko litija i kobalta, tvari koje su bitan dio baterija u automobilima i tisu?ama drugih ure?aja na baterije.
Automobilske tvrtke su netransparentne i ne otkrivaju uvijek odakle ti metali dolaze u lancu opskrbe. BMW, na primjer, nabavlja litij iz australskih rudnika i sada proširuje bazu dobavlja?a kako bi litij dobio iz Argentine, gdje se sirovina dobiva iz slane vode iz slanih jezera.
Proizvo?a?i automobila žele minimizirati upotrebu ovih plemenitih metala u baterijama, jednostavno zato što su vrlo skupe. Boffins radi na na?inima smanjenja ili ?ak zamjene litija i kobalta u cijelosti, s budu?om tehnologijom baterija poput natrijevih iona koji obe?avaju.
Što se doga?a s baterijama kada se auto reciklira?
Akumulatori automobila jednostavno su previše korisni da bi se bacali. ?ak i nakon desetlje?a korištenja, prosje?no pakiranje i dalje ?e imati dovoljno kapaciteta za nekoliko dana rada prosje?ne ku?e s jednim punjenjem. To zna?i da postoji spremna potražnja za starim automobilskim baterijama koje ?e se koristiti za skladištenje energije i pomo?i u ravnoteži elektri?ne mreže pri korištenju obnovljivih izvora energije.
Ve? postoji nekoliko pilot-programa koji hvataju višak energije iz vjetra i sunca prije nego što je unesu u mrežu u vrijeme velike potražnje.
Ovaj “drugi život” zna?i da se o?ekuje da ?e baterije imati još jedno desetlje?e korištenja prije nego što se na kraju recikliraju kako bi se dobili plemeniti metali.
Je li vodik bolji?
Postoji velika rasprava o tome podržavamo li svi pogrešnog aduta s elektri?nim vozilima na baterije i je li budu?nost doista u vodiku. Plin se odista može ekstrahirati propuštanjem struje kroz vodu. Zatim se može, ili spaliti kao konvencionalno gorivo, ili koristiti u gorivim ?elijama za stvaranje elektri?ne energije za pogon elektri?nih motora.
Punjenje goriva u automobil na gorive ?elije je brzo i domet je obi?no ve?i od elektri?nog automobila – Toyota Mirai na primjer može pre?i 650 km po spremniku.
Ipak i tu postoji nekoliko nedostataka. Prvi je oko infrastrukture i problemi s tla?enjem i skladištenjem vodika.
I što je onda rješenje
Cijeli svijet usredoto?io se na automobilsku industriju i na 2030. i 2035. kao zadnjim rokom za prelazak na obnovljive izvore energije. Kako stvari stoje ne?e to i?i baš lako.
Pametni i brzi punja?i, obnovljivi izvori energije, infrastruktura i nadogradnje pripremaju opskrbnu mrežu, baterije drugog vijeka puno su ve?i problem, od same autoindustijre koja se jednostavno i brzo može prilagoditi. Upravo u globalnim rješenjima i osiguraju infrastrukture odvijat ?e se i proces, a i brzina implementacije prelaska svijeta s fosilnih na obnovljiva goriva. Potrebno je još puno raditi na mrežama za punjenje, u?initi je pristupa?nom za sve. Infrastruktura je klju? promjena, a sama autoindustrija može sve, pa i u kra?em roku. Upravo iz tog razloga mnogi su skepti?ni i nisu stavili svoj potpis na deklaraciju COP26. Kako god, ako ste dobro shvatili, ostalo nam je u Hrvatskoj još samo 13 godina za kupnju novog automobila koji koristi benzin ili dizel kao glavni izvor energije.
POTPISNICI DEKLARACIJE:
A. Vlade na razvijenim tržištima
Austrija
Azerbejdžan
Kambodža
Kanada
Cape Verde
?ile
Hrvatska
Cipar
Danska
El Salvador
Finska
Island
Irska
Izrael
Litva
Luksemburg
Nizozemska
Novi Zeland
Norveška
Poljska
Slovenija
Švedska
Ujedinjeno Kraljevstvo
Urugvaj
B. Vlade na tržištima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju
Dominikanska Republika
Gana
Indija – motori na dva i tri kota?a ?ine više od 70% globalne prodaje i više od 80% u Indiji. Sve bi vlade tako?er trebale podržati prijelaz ovih lakih vozila na vozila s nultom emisijom
Kenija
Meksiko
Maroko
Paragvaj
Ruanda
Turska
Ukrajina
C. Gradovi, države i regionalne vlasti
Akureyri
Ann Arbor
Atlanta
Australski glavni teritorij
Barcelona
Bologna
Bristol
Britanska Kolumbija
Buenos Aires
Kaliforniji
Katalonija
Pokrajina Catamarca
Charleston
Dallas
Firenca
Pokrajina Gangwon
Pokrajina Jeju
La Paz
Lagos
Los Angelesu
New Yorku
New York City
Sjeverna Irska
Quebec
Reykjavik
Rim
san Diego
San Francisco
Santa Monica
Sao Paolo
Škotska
Seattle
Grad Sejong
Seula
Vlada Sikkima
Južna Australija
Pokrajina Južni Chungcheong
Ulsan Metropolitan City
Viktorija (Australija)
Walesa
Washington (država)
D. Proizvo?a?i automobila
Elektri?na vozila Avera
BYD Auto
Etrio Automobiles Private Limited
Ford Motor Company
Gayam Motor Works
General Motors
Jaguar Land Rover
Mercedes-Benz
MOBI
Kvantni motori
Volvo automobili
