Šest država ?lanica EU-a premašilo je 2018. godine grani?ne vrijednosti Europske unije za sitne lebde?e ?estice (PM2,5). Osim Hrvatske, to su i Bugarska, ?eška, Italija, Poljska i Rumunjska.
Hrvatska je me?u šest zemalja ?lanica koje su premašile grani?ne vrijednosti Europske unije za sitne lebde?e ?estice (PM2,5), pokazuje izvješ?e o kvaliteti zraka za 2020. koje je objavila Europska agencija za okoliš (EEA).
Unato? poboljšanju kvalitete zraka u Europi u zadnjih deset godina, najnoviji podaci pokazuju da gotovo svi Europljani i dalje pate zbog zaga?enog zraka, što za posljedicu ima oko 400.000 slu?ajeva prerane smrti širom kontinenta.
Šest država ?lanica EU-a premašilo je 2018. godine grani?ne vrijednosti Europske unije za sitne lebde?e ?estice (PM2,5), a to su Bugarska, ?eška, Hrvatska, Italija, Poljska i Rumunjska, navodi se u priop?enju Komisije.
Samo ?etiri europske zemlje, odnosno Estonija, Finska, Island i Irska, imale su koncentracije sitnih lebde?ih ?estica ispod strožih, preporu?enih gornjih granica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
U izvješ?u Europske agencije za okoliš stoji da i dalje postoji razlika izme?u zakonskih preporu?enih gornjih granica kvalitete zraka u EU i onih koje preporu?a WHO.
Prema procjeni Europske agencije za okoliš, izloženost sitnim lebde?im ?esticama uzrokovala je oko 417.000 slu?ajeva prerane smrti u 41 europskoj zemlji tijekom 2018.
Oko 379.000 tih smrtnih slu?ajeva dogodilo se u 27 zemalja ?lanica Europske unije i Velikoj Britaniji, a 54.000 i 19.000 slu?ajeva prerane smrti uzrokovano je dušikovim dioksidom (NO2) odnosno prizemnim ozonom (O3).
Prema izvješ?u EEA, smanjenje emisija na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini u klju?nim sektorima kao i prate?e politike dovele su do bolje kvalitete zraka širom Europe.
Nakon 2000. godine, emisije klju?nih one?iš?uju?ih tvari u zraku, uklju?uju?i dušikove okside (NOx) od prometa, znatno su se smanjile usprkos ve?oj mobilnosti i povezanom pove?anju emisija stakleni?kih plinova u tom sektoru.
Emisije one?iš?uju?ih tvari u podru?ju opskrbe energijom tako?er su znatno smanjene, a napredak u smanjenju emisija iz zgradarstva i poljoprivrede bio je spor.
Zahvaljuju?i boljoj kvaliteti zraka, zbog zaga?enja sitnim lebde?im ?esticama tijekom 2018. prerano je umrlo oko 60.000 ljudi manje nego 2009. Smanjenje smrtnosti zbog dušikovog dioksida još je zna?ajnije jer se broj prerano umrlih smanjio za oko 54 posto tijekom zadnjih deset godina.
Takve rezultate pozdravio je europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevi?ius. “Dobra je vijest da se kvaliteta zraka poboljšava zahvaljuju?i ekološkoj i klimatskoj politici koju provodimo”, rekao je. “Me?utim, ne možemo zanemariti ni negativne strane, odnosno ?injenicu da je broj preranih smrti u Europi uslijed zaga?enja još uvijek daleko previsok”, upozorio je.
Podsjetio je da je u europskom zelenom planu EU postavio “ambiciozan cilj svo?enja svih vrsta zaga?enja na nultu razinu”. “Želimo li uspjeti i u potpunosti zaštititi zdravlje ljudi i okoliš, trebamo nastaviti smanjivati zaga?enje zraka i svoje standarde kvalitete zraka više uskladiti s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije”.
Sinkevi?ius je stoga najavio da ?e Europska komisija tome posvetiti pozornost u svojem sljede?em akcijskom planu.
Glavna izvršna agencija Europske unije nedavno je objavila plan djelovanja u sklopu akcijskog plana EU-a “Cilj nulte stope one?iš?enja”, u okviru Europskog zelenog plana.
U izvješ?u se tako?er navodi da dugotrajna izloženost one?iš?uju?im tvarima uzrokuje kardiovaskularne i respiratorne bolesti, a obje su skupine bolesti utvr?ene kao dodatni ?imbenici rizika od smrti kod pacijenata oboljelih od bolesti covid-19. Me?utim, uzro?no-posljedi?na veza izme?u zaga?enja zraka i težine bolesti covid-19 nije potpuno jasna te su potrebna daljnja epidemiološka istraživanja.
