Ina Grupa u prošloj godini, obilježenoj pandemijom Covida-19, poslovala je s gubitkom bez jednokratnih stavki od 638 milijuna kuna, nakon godinu ranije ostvarene dobiti od 768 milijuna kuna, što je, uz pad cijena proizvoda i potražnje, posljedica uglavnom vanjskih ?imbenika.
Financijsko izvješ?e Ine, objavljeno u ?etvrtak, pokazuje da je neto prihod od prodaje te naftne kompanije u 2020. godini dosegnuo 14,79 milijardi kuna ili 34,5 posto manje nego godinu dana ranije.
CCS EBITDA bez jednokratnih stavki dosegnula je 1,78 milijardi kuna te je bila 38 posto niža nego u 2019. godini.
“INA Grupa je u 2020. godini uspjela zadržati stabilnu financijsku situaciju i nastaviti sa strateškim projektima, unato? ?injenici da je godina bila nepredvidiva i izazovna za mnoge segmente svjetske ekonomije, a naftna i plinska industrija bila je me?u ja?e pogo?enima. Nepredvi?eni pad cijena ugljikovodika, isprva potaknut nesuglasicama ?lanicama OPEC+, a zatim produbljen pandemijom Covid-19, utjecao je ?ak i na najve?e igra?e u naftnoj i plinskoj industriji”, rekao je predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon.
U izvješ?u se, izme?u ostalog, navodi da je niža cijena Brenta za 34 posto rezultirala sa 611 milijuna kuna nižim prihodima od prodaje sirove nafte i kondenzata, dok su niže cijene plina rezultirale s 396 milijuna kuna nižim prihodima od prodaje plina.
Fasimon je ocijenio i da je pravovremena reakcija menadžmenta, koja je uklju?ivala i odgodu nekriti?nih ulaganja i brojne aktivnosti interne optimizacije, omogu?ila Ini da osigura financijski položaj kompanije.
Kapitalna ulaganja u 2020. smanjena su tako za 40 posto, na 1,28 milijardi kuna, a to je rezultiralo nižom neto zaduženoš?u kompanije. Neto dug na kraju 2020. iznosio je 1,6 milijardi kuna te je bilo 37 posto niži nego na kraju 2019., a omjer duga i kapitala iznosio je 14,7 posto, dok Ina, kako se isti?e u izvješ?u, u isto vrijeme ostaje predana strateškim projektima, prvenstveno projektu nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka.
“Takvom smo reakcijom zaštitili naša dugoro?na strateška ulaganja, kao što je projekt izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka u Rijeci, koja ?e osigurati održivost poslovanja u budu?nosti”, naveo je Fasimon.
U komentaru prošlogodišnjih rezultata, Fasimon je naveo da su na njih uglavnom utjecali vanjski ?imbenici, uz pad cijena proizvoda i tržišne potražnje. Tako je tijekom ljetnih mjeseci postignut pozitivan rezultat, zahvaljuju?i nešto boljoj turisti?koj sezoni od o?ekivane, me?utim, ukupni u?inak na 2020. godinu rezultirao je lošijim rezultatima.
Naveo je i da su istraživanje i proizvodnja imali 32 posto niže ostvarene cijene ugljikovodika, na što je dodatno utjecala niža proizvodnja. Neto prihod od prodaje u tom segmentu smanjio se u 2020. za 41,5 posto na 2,19 milijardi kuna.
U takvom okruženju smanjenje prodajnih koli?ina maloprodaje od 16 posto, na 938 kilotona, može se smatrati solidnim rezultatom, s obzirom na to da je Ina zadržala svoj tržišni udio na glavnim tržištima, ocijenio je Fasimon.
“Prilagodbom gospodarstva na pandemiju koja i dalje traje, cijene nafte i plina po?ele su se oporavljati krajem 2020. godine, ali povratak naftne i plinske industrije na razinu prije krize ne?e biti brz. Stoga ?e Ina nastaviti sa svojim strateškim projektima i prilagodbom novom okruženju, ja?aju?i naš budu?i potencijal rasta“, zaklju?io je Fasimon.
HINA
