Što nam govori pravilo 20/4/10? Prema njemu, želite li zadržati finacijsku slobodu, u?eš?e pri kupnji automobila mora iznositi najmanje 20% njegove vrijednosti, vrijeme trajanja leasinga ili kredita najviše 4 godine, a osnovni troškovi posjedovanja automobila moraju biti manji od 10% ukupnih mjese?nih primanja.
Postoji puno internetskih stranica, što na engleskom, što na njema?kom jeziku, ?iji autori savjetima i razli?itim kalkulatorima nastoje pomo?i svojim posjetiteljima odgovoriti na pitanje: koji automobil si realno mogu priuštiti? To je civilizacijama zapadnije od naše sasvim uobi?ajeno pitanje. ?vrsto, s dvije noge na tvrdoj zemlji, staviti na papir sve dohotke i rashode, staviti nešto sa strane i ostatak, ako ga bude, namijeniti kupnji automobila. Istina je da nekima ostane taman za nove cipele i mjese?nu kartu u javnom gradskom prijevozu, no bolje i to nego zbog zablude o vlastitim financijskim mogu?nostima postati žrtvom galopiraju?ih troškova posjedovanja automobila.
Mogu li si uop?e priuštiti automobil koji želim kupiti? ?ini se da Hrvati(ce) ili ne mare ili su postali toliko vješti u baratanju budžetom da im je ra?unica kristalno jasna i bez on-line kalkulatora. Kako uop?e odrediti koji automobil možemo kupiti s obzirom na financijsku situaciju? Jasno je da pri kupnji automobila postoji i emocionalni faktor koji je kod nas Hrvata, o?ito, vro izražen. Strast za odre?enom markom automobila, želja da zadivimo, da kupnjom automobila kupimo ulaznicu u više društvene slojeve, samo su neki od razloga zbog kojih smo skloni kupiti automobil iznad svojih mogu?nosti. Neposredno prije pojave krize, a potom i recesije, dakle u 2007., Hrvati su se kod banaka zadužili za 9,3 milijarde kuna za kupnju automobila. U 2009. mnogi su osjetili da ?e kriza potrajati pa su kredite za kupnju automobila kod banaka smanjili na 7,8 milijardi kuna. Na kraju 2012. krediti za kupnju automobila smanjili su se tri puta u odnosu na 2007. i iznosili su samo 3,2 milijarde kuna. Ljudi su shvatili da je u krizi automobil postao luksuz. Takvo je stanje potrajalo sve donedavno kad se tržište po?elo opravljati, a po?eo je i rasti uvoz rabljenih vozila.
S pla?om 11.000 kuna mjese?no optere?enje 1100 kuna
Klju?no pitanje je koji automobil kupiti, a da zadržimo financijsku slobodu, tj. da i dalje zara?ujemo dovoljno za pokrivanje životnih troškova, ali i štednju za trenutke životne neizvjesnosti. Ljudi su se sad umjesto novih orijentirali na kupnju korištenih automobila zbog neizvjesnosti i straha od gubitka posla i prihoda. Uz to, zna?ajan teret je skupo gorivo što kod mnogih dostiže i iznos mjese?ne kreditne rate za auto. Tome treba dodati i troškove registracije auta, a o servisiranju da i ne govorimo. U svakom slu?aju, posjedovanje automobila postalo je zna?ajno optere?enje za ku?ni prora?un. No jedan broj ljudi mora shvatiti da ne mogu imati automobil dok njihovi prihodi ne postanu ve?i ili da se moraju zadovoljiti skromnijim novim automobilom, što nama kao narodu teško pada jer se volimo pokazivati. To je, ina?e, obilježje naroda koji još nisu prošli fazu potroša?kog mentaliteta u svojem razvoju.
Prou?avaju?i ameri?ke portale i ?itaju?i izjave njihovih ekonomskih stru?njaka nai?i ?ete na tvz. pravilo 20/4/10. Prema tom pravilu, želite li zadržati finacijsku slobodu, u?eš?e pri kupnji automobila mora iznositi najmanje 20% njegove vrijednosti, vrijeme trajanja leasinga ili kredita najviše 4 godine, a osnovni troškovi posjedovanja automobila (rate, registracija, osiguranje) moraju biti manji od 10% ukupnih mjese?nih primanja. Drugim rije?ima, zara?uje li ku?anstvo ukupno 11.000 kuna mjese?no, mjese?ni trošak (rate+AO+AK) za automobil ne bi smio biti ve?i od 1100 kuna. Kad oduzmemo osiguranje od autoodgovornosti i autokasko, izlazi da bi se mjese?na rata za automobil trebala kretati od 700 do 800 kuna. Iznos koji možemo financirati s takvom ratom na rok od ?etiri godine kre?e se oko 36.000 kuna. Dodamo li tome npr. 9000 kuna pologa u gotovini, dobili smo 45.000 kuna kao ciljanu vrijednost vozila. Što možemo kupiti za 45.000 kuna? U obzir dolaze od dvije do tri godine stari rabljeni automobil iz gradske klase i od ?etiri do pet godina stari automobili iz kompaktne klase. I to sa slabijim benzinskim motorom i po?etnim paketima opreme.
Najviše 36% prihoda optere?eno kreditima
Ekonomski stru?njaci ameri?kog magazina Consumer Reports tako?er naglašavaju važnost zadržavanja financijske slobode. Prema njihovim izra?unima, od mjese?nih bruto prihoda najviše 36% bi nam smjelo biti optere?eno kreditnim i drugim razli?itim dugoro?nim obvezama. Tu spadaju stambeni kredit ili najamnina, autokredit, dugovi po kreditnim karticama, troškovi kamata na dopušteno prekora?enje po teku?em ra?unu, ali i mjese?ne premije za životno osiguranje, dopunsko zdravstveno osiguranje itd. Sve u svemu, ra?unica je vrlo individualna i informativna. Teško je govoriti o pravilu jer su financijske prilike svakog od nas druga?ije, no možemo zaklju?iti kako voziti automobil u skladu sa svojim mogu?nostima zna?i zara?ivati dovoljno da pokrijemo sve osnovne troškove života i troškove posjedovanja automobila, te uz to štedimo. Izostaje li štednja u cijeloj pri?i na ra?un posjedovanja automobila, vrijeme je da preispitamo svoju kupnju.
Za potrebe transporta 13 posto izdataka na godinu
Što kaže statistika? Godišnje izvješ?e Državnog zavoda za statistiku govori da prosje?no hrvatsko ku?anstvo za potrebe transporta na godinu izdvaja oko 13% ukupnih izdataka na potrošnju. U tu stavku nisu ura?unati samo troškovi nabave vozila, nego i troškovi održavanja vozila te korištenje svih oblika prijevoza – od cestovnog preko morskog pa do zra?nog. Usporedbe radi, prosje?no njema?ko ku?anstvo na transport izdvaja oko 14%, no njihova potrošnja i prosje?ne pla?e su takve da ve?ini gra?ana osiguravaju financijsku slobodu, tj. namirivanje troškova, ali i štednju.
Izvor: HAK
