Sitna ošte?enja, udari tu?e, utjecaj soli na karoseriji…, sve su to razlozi zbog kojih biste mogli imati glavobolje. Nerijetko i sami možete popraviti sitna ošte?enja na limariji automobila.
Za razliku od pomalo eufori?nih priprema za odlazak na godišnji odmor kad rado potrošimo kunu više ne samo na popravak nego i na dotjerivanje automobila, pomalo sumoran povratak u svakidašnjicu ?ini nas ravnodušnijim prema stanju vozila. Nerijetko ?emo zažmiriti na sitna ošte?enja, posebno ako izravno ne utje?u na sigurnost vožnje. U tu kategoriju spadaju i ošte?enja na karoseriji koja može prili?no stradati tijekom ljeta. Po?evši od udara kamen?i?a koje velika brzina na autocesti pretvara u projektile, preko ogrebotina kao posljedice migoljenja i parkiranja u uskim ulicama dalmatinskih gradova pa do lakših sudara. Ne treba zaboraviti ni štetnost jakog UV zra?enja za lak, agresivne smole borova ili izmeta galebova i drugih ptica. Na kraju, no ne i manje važno, tu su i prirodne nepogode poput tu?e, ali i morske soli nošene vjetrom. Zato prije dolaska jeseni više pažnje treba posvetiti upravo karoseriji.
Zvonko Senji?, instruktor tehni?ke pomo?i HAK-a, savjetuje da se automobil nakon povratka s ljetovanja najprije dobro opere. Ako je ikako mogu?e, u?inite to ru?no, posebno ako niste sigurni mijenja li automatska praonica redovito ?etke. Višegodišnje pranje automobila pod ?etkama može uništiti lak, doslovno ga matirati. ?ak i da automobil nema vidljivih ošte?enja, kaže Zvonko Senji?, pažljivije pregledajte svaki kutak karoserije. Poklopac motora, pragovi i rubovi blatobrana obi?no najviše stradavaju pogo?eni kišom kamen?i?a. U ve?ini slu?ajeva lak je tek površinski ošte?en, tj. cinkova prevlaka je cjelovita (ne vidi se sivkasti ili korodirani lim) pa je popravak potreban više iz estetskih razloga nego zbog opasnosti od korozije. Takvo što možete obaviti i sami pomo?u tvz. lakova u kistu, a za to?nu nijansu potreban je broj šasije ili šifra boje kodirana i otisnuta na karoseriji (zadnja vrata, suvoza?ka vrata…).
Poliranjem se rješavaju ogrebotine
Darko Ivi?ek, autolimar i lakirer, kaže kako ?e nakon takvih, amaterskih zahvata ošte?enja najvjerojatnije ostati trajno vidljiva.
– Kod nanošenja boje kistom uvijek ?e se vidjeti razlika izme?u sadašnjeg i prijašnjeg stanja, ?ak i kad se koristi identi?na nijansa. Velika je razlika u nanošenju boje špricom i kistom, pa je osim sitnih ogrebotina sve drugo bolje prepustiti profesionalcima. Koga pak vizualno ne smeta takvo površinsko ošte?enje, ne mora strahovati jer može pro?i i pet, šest godina dok se ne pojave prvi produkti korozije, a možda nikad i ne?e. No bilo kakvi popravci kistom ne?e riješiti estetski problem do kraja – tvrdi Darko.
Prevladava razmišljanje da su takvi postupci kod autolakirera skupi i dugotrajni, ali i da otvaraju prostor za manipulacije, preuveli?avanje obima posla. Doznajemo da manji popravci ne zahtijevaju više od jednog sata rada, a cijena najviše ovisi o koli?ini upotrebljene boje. Kre?u se od oko 300 kuna. Darko upozorava da lakireri nemaju puno izbora.
– Za kvalitetno saniranje ošte?enja majstori mogu polirati ili lakirati. Poliranjem se rješavaju ogrebotine i promjene u strukturi laka nastale zbog, primjerice, atmosferskih utjecaja, a u svim drugim slu?ajevima dijelovi se moraju obraditi i lakirati. Tu, ovisno od ošte?enja, popravak može obuhvatiti samo dio kaoserije, ali i cijeli dio, pa i automobil, na što su voza?i posebno osjetljivi.
Vještina poliranja je podcijenjena i dojam je da uz pastu kupljenu u trgova?kom centru danas svatko može urediti lak. Darko kaže da nije nužno da to u?ini profesionalac, no isto tako nestru?no poliranje može u?initi više štete nego koristiti.
– Sve ovisi o ošte?enju, no kod strojnog poliranja upotrebljavaju se najmanje tri vrste pasti razli?ite zrnatosti. Obi?no se kre?e s grubljom, a završava s najfinijom, što uz korištenje odgovaraju?eg pribora rezultira sjajnim lakom bez briseva i tragova koji su posebno vidljivi na tamnijim nijansama boja. Poliranje sa samo jednom pastom ne?e dati željeni rezultat, naprotiv.
Kod ja?ih ošte?enja na karoseriji zahva?ene dijelove potrebno je pripremiti i tek onda lakirati. Pritom, u ve?ini slu?ajeva, rješenje nisu tvz. zakrpe, tj. lakirer ne može sanirati odre?enu manju površinu nego lakira cijeli dio, primjerice vrata. Tu s kupcima obi?no nastupaju nesporazumi iako je takav pristup nužan s obzirom na to da priprema uklju?uje brušenje, popunjavanje, zagla?ivanje itd., što zna?i da se popravkom zahva?a znatno ve?a površina od ošte?ene. Isto nam potvr?uje i Darko.
– Da biste sanirali i najmanje ošte?enje površinu treba poravnati, zatim pobrusiti, pa nanijeti punilo koje mora prelaziti preko svega. Slobodno mogu re?i da za ošte?enje od 15-ak cm treba lakirati na površini od najmanje 40×40 cm. Kad radite na vratima, to seže do samog ruba i nemate gdje završiti. Jedina opcija je lakiranje cijelih vrata – naglašava Darko Ivi?ek.
Dotaknuli smo se i štete nastale kao posljedice lakših prometnih nesre?a. Darko Ivi?k isti?e da automobili kod prometnih nezgoda s malom materijalnom štetom izvana ?esto imaju jedva vidljiva ošte?enja, no od udarca mogu stradati skriveni vezni limovi, ?ime se narušava struktura automobila. Stoga je važno sve udarene dijelove rastaviti i detaljno pregledati. Prije jeseni na karoseriji bi trebalo potražiti i tragove korozije. Kod novijih automobila problema ne bi smjelo biti jer iako se s mora vra?aju posoljeni, karoserija je dobro zašti?ena i treba je samo temeljito oprati. Kod starijih vozila i onih koja su prije pretrpjela oše?enja treba obratiti pozornost na kriti?ne dijelove poput donjeg postroja, rubova karoserije, novo ugra?enih dijelova itd. Odga?anje popravka može se ?initi kao trenuta?no jeftinije rješenje, no korozija napreduje neslu?enom brzinom i samo preko jedne zime može zahvatiti velike površine. U svakom slu?aju, pravi izazovi za automobil tek slijede pa njegov najizloženiji dio, karoseriju, treba adekvatno pripremiti.
Tu?a može nanijeti veliku štetu
Lim automobila ?esto stradava i od tu?e. Bez kasko osiguranja troškovi popravka nisu mali (to naravno ovisi o razmjerima štete), no barem je popravak izgledan. U 70% slu?ajeva, kaže Darko Ivi?ek, sve ?e biti kao prije i automobil nije potrebno lakirati. Kad su rupe manje, njih 98% se može potpuno popraviti. No kad je priroda nemilosrdna, samo je jedan izlaz.
– Kad se lim previše rastegne, a boja popuca, šteta je takva da se više ne može popraviti bez vidljivih ostataka. Tad je potrebno prelakirati cijeli automobil. To je, prema pitanju troškova, najgora varijanta jer lakiranje cijelog automobila stoji od 5000 do 10.000 kuna. Dakle, svi ostali popravci od tu?e su u rasponu do 5000 kuna. Naravno, nije isto ako karoserija ima tridesetak ili više od tisu?u rupa kad je posao doista opsežan – kaže Darko.
Izvor: HAK
