Mate Rimac na konferenciji o e-mobilnosti napravio je usporedbu Hrvatske s tranzicijskim zemljama i iznio frapantan podatak o HR zaostajanju.
Usporedio je Hrvatsku s brojnim tranzicijskim državama, a i onima u okruženju. Osim što je istaknuo kako je nama Hrvatima najvažnijim izvozni artikl šuma, a recimo Slovacima i Slovencima, ?esima…, automobili… kazao je i kako je Hrvatska uz Crnu Goru, Albaniju i Makedoniju jedina crna mrlja u kojoj nema sofisticirane autoindustrije.
Mi bismo samo dodali kako je BDP Hrvatske 1989. bio realno viši nego danas, da su ljudi bolje živjeli, da je sve napredovalo, da smo, recimo, bili 4x razvijeniji od Slova?ke. Danas oni izvoze robe u vrijednosti od 76 milijardi eura, samo automobila u vrijednosti od 20 milijardi. Per capita najviše na svijetu, s dominiraju?im Hyundaijima i Kijama. Ulovili su takozvani drugi investicijski ciklus u autoindustriju. Znate li koliko Hrvatska ukupno izvozi roba? Samo 13 milijardi ili 5,3 puta manje od Slovaka. Znate li koji su naši proizvodi koji se najviše izvoze? Slavonski hrast pod broj jedan i navodno “naše banane” pod broj dva. Pametnom dosta. Hrvatska nije samo njihova, ve? je i naša i moja i Vaša i Matina i ja Vam to pravo da se odri?emo Hrvatske u ovakvim trenucima kad možda lovimo takozvani tre?i investicijski val u autoindustriju, povezan s e-mobilnoš?u…, ne?u dozvoliti. Odrecite se konkretno onih koji Vam smetaju…
– Mene inženjer iz Engleske zbog davanja u Hrvatskoj stoji više nego nekog britanskog poslodavca. Upozorio je suvlasnik Rimac automobila na Croatia mobility forumu u Zagrebu te otkrio strahovito zabrinjavaju?e trendove u Hrvatskoj najavivši vrlo skoro još jednu investiciju u Rimac automobile, tešku i više od 100 milijuna eura! – Potpuno smo nekonkurentni. Sad je nastupio tre?i investicijski val u autoindustriji koji name?e elektrifikacija i to je velika mogu?nost za nas! Mi smo uz Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo tamna mrlja gdje autoindustrija gotovo ne postoji, kazao je s nadom Rimac ukazuju?i na Slova?ku i ?ešku koje ostvaruju samo od autoindustrije i više od ?etiri puta BDP Hrvatske. Slova?ka godišnje izvozi roba u vrijednosti od 70 milijardi dolara, a Hrvatska samo 13! Glavni izvozni proizvod je slavonski hrast, a u Slova?koj izvoz automobila iznosi dvostruko više od ukupnog hrvatskog izvoza! To je naša realnost, re?eno je na Croatia E mobility foruma kojeg su organizirali AmCham te Jutarnji list
Iz napisa o hrvatskom izvozu u 2017. s Izvoznog portala.
Izvoz drvnog sektora godišnje je oko 1,2 milijarde eura, što je oko 10 posto ukupnog hrvatskog izvoza, podaci su koje je iznio direktor Hrvatskog drvnog klastera.
Ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2017. iznosio je oko 105 milijardi kuna, što je u usporedbi s 2016. pove?anje od oko 12 milijardi kuna, odnosno oko 13%. Drvna industrija, pri ?emu najve?e prinose donosi izvoz šuma, sudjeluje s približno 10 posto. Istodobno je ukupan uvoz iznosio oko 163 milijarde kuna i pove?ao se za oko 15 milijardi kuna, odnosno 10% u usporedbi s godinom prije.
Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2017. iznosio je oko 59 milijardi kuna te je porastao za oko 5%, odnosno ve?i je za 3 milijarde kuna nego prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 64% u 2017., dok je godinu prije iznosila nešto manje od 63%.
Hrvatske šume gospodare s 47 posto šumskog zemljišta Republike Hrvatske, ?iji je zna?aj u uvjetima naglih klimatskih promjena nemjerljiv.
“Glavni smo dobavlja? drvnoj industriji, a na raspolaganju je i ove godine oko 5,2 milijuna prostornih metara trupaca i prostornog drva za pilansku preradu, industriju namještaja te proizvodnju peleta i briketa, ogrjevnog drva i kogeneracija.
DZS je objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za 2018. godinu koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 3 posto, na 107,7 milijardi kuna, dok je uvoz porastao snažnije, za 7,5 posto, na 175,5 milijardi kuna.
Time je DZS blago naviše korigirao svoje prve podatke, koji su bili govorili da je izvoz lani u odnosu na 2017. godinu iznosio 107,6 milijardi kuna, što je porast za 2,9 posto, a uvoz za 7,4 posto, na 175,4 milijarde kuna.
Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 67,8 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 61,4 posto. Izraženo u eurima, izvoz je u 2018. porastao za 3,6 posto, na 14,5 milijardi eura, dok je uvoz porastao za 8,1 posto, na 23,65 milijardi eura, što daje vanjskotrgovinski deficit od 9,1 milijardu eura.
Time je rast izvoza u prošloj godini bitno usporio s obzirom na to da je u 2017. u odnosu na 2016. rastao po stopi od 13,8 posto, a usporio je i rast uvoza, koji je 2017. na godišnjoj razini rastao za 11,1 posto.
Podatci DZS-a o robnoj razmjeni prema djelatnostima pokazuju da je prera?iva?ka industrija, koja u ukupnom robnom izvozu ima najzna?ajniji udio od 89,8 posto, izvezla roba u vrijednosti 13 milijardi eura, što je u odnosu na godinu ranije porast za 4,5 posto.
Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni
Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj ostaju Italija i Njema?ka. U Italiju je u 2018. izvezeno robe za više od 2,1 milijardu eura ili 10,7 posto više nego u 2017. godini, dok je izvoz u Njema?ku porastao za 11,1 posto, na 1,9 milijardi eura.
Iz Italije je, pak, uvezeno robe za 3,1 milijardu eura ili 10,7 posto više, a iz Njema?ke za 3,6 milijardi eura ili 7,2 posto više.
U zemlje CEFTA-e izvoz je porastao za 0,3 posto, na 2,45 milijardi eura, pri ?emu je izvoz u Bosnu i Hercegovinu pao za 0,4 posto, na 1,36 milijardi eura, a u Srbiju za 5 posto, na 636,5 milijuna eura.
Hrvatske šume o svom poslovanja na prozivanja javnosti i Živog zida
ODGOVOR HRVATSKIH ŠUMA NA NAJAVLJENI PROSVJED ŽIVOG ZIDA
Hrvatske šume d.o.o. trgova?ko su društvo koje gospodari isklju?ivo državnim šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj na temelju strogih propisa i planova gospodarenja. Gospodarenje privatnim šumama, sukladno Zakonu o šumama, odgovornost je vlasnika tih šumskih posjeda. Hrvatske šume d.o.o. nemaju ni ingerencije ni ovlasti upravljati, a time ni utjecati na ilegalne sje?e i kra?e u privatnim šumama, te ne vidimo razlog prosvjeda Živog zida ispred prostorija Trgova?kog društva HŠ d.o.o., osim samopromocije ?lanova Živog zida. S obzirom da smatramo nevjerojatnim da saborski zastupnik ne zna razliku izme?u državnog i privatnog posjeda, ovaj istup može biti jedino na?in za skupljanje jeftinih politi?kih bodova i ne namjeravamo na bilo koji na?in sudjelovati u tom performansu.
Što se ti?e raspodjele drvne sirovine iz šuma kojima gospodare, trgova?ko društvo Hrvatske šume d.o.o. i Udruženje drvno – prera?iva?ke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori po?etkom 2018. godine potpisali su Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca i prostornog drva, a kojim se odre?uje transparentna raspodjela sirovine po svakom proizvo?a?u po dogovorenim kriterijima. Koli?ine raspoložive sirovine u Hrvatskim šumama d.o.o. mnogostruko su manje od pilanskih kapaciteta drvoprera?iva?a u Republici Hrvatskoj pa je Pismo razumijevanja potpisano kako bi se održala održivost šuma, a da se s druge strane zadovolje potrebe drvne industrije. Ponovno naglašavamo da Hrvatske šume d.o.o. ne izvoze drvnu sirovinu izvan granica Republike Hrvatske te sva raspoloživa sirovina iz državnih šuma završava kod doma?ih drvoprera?iva?a. Upravo Pismo razumijevanja, za koje je glasalo preko 95% ?lanova udruženja Drvno-prera?iva?ke industrije, jedan je od na?ina za sprje?avanje šverca, jer se kupcu koji ne može opravdati svoje fakture, odnosno dokazati daljnju preradu drva, proporcionalno umanjuje koli?ina koju može kupiti od Hrvatskih šuma d.o.o.
U tijeku je priprema javnog poziva za prodaju trupaca i prostornog drva za 2019.g., te je o?ito da se sad radi pritisak na trgova?ko društvo.
Tako?er napominjemo da, iz socijalnih razloga, Hrvatske šume još od 2012. godine nisu dizale cijene ogrjeva za ku?anstva. Svako se ku?anstvo može obratiti nadležnoj šumariji i kupiti do 30 m3 ogrjevnog drva. Kako bi se i tu sprije?ila nezakonita preprodaja, provjerava se OIB kupca.
Kako drvo ne bi postalo važnije od šume, u hrvatskom šumarstvu ve? se više od dva stolje?a primjenjuje na?elo potrajnosti (održivosti) i stoga je u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. drvna zaliha koja prirasta uvijek ve?a od one koja se sije?e. Time se osigurava opstojnost šume i ne narušava se prirodna ravnoteža. Iz tog je razloga Hrvatska danas jedna od najšumovitijih država u Europskoj uniji (šume i šumske površine prekrivaju 47% kopnenog teritorija RH). Tako?er napominjemo da od ukupnog na šumi baziranog sektora u Hrvatskoj živi ?ak 53.000 ljudi, i jedan je od gospodarski najpotentnijih sektora u RH.
Hrvatske šume d.o.o.
