Ma?arska naftna i plinska kompanija MOL izvijestila je u petak da je i drugo tromjese?je zaklju?ila s neto gubitkom i znatno nižim prihodima zbog pada cijena nafte i plina i smanjene potrošnje goriva u vrijeme pandemije koronavirusa.
Neto prihodi ma?arske kompanije potonuli su u drugom tromjese?ju 39 posto, na 823,9 milijardi forinti (2,8 milijardi dolara).
MOL je zaklju?io drugo tromjese?je s neto gubitkom od 41,5 milijardi forinti (oko 140 milijuna dolara). Gubitak je nešto manji nego u prvom tromjese?ju kada je iznosio 48,4 milijarde forinti.
?ista dobit prije kamata, poreza deprecijacije i amortizacije, prilago?ena za promjene vrijednosti zaliha (?ista CCS EBITDA) smanjena je u drugom tromjese?ju 38 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i iznosila je 113,9 milijardi forinti.
U odjelu prerade i prodaje ?ista CCS EBITDA više je nego prepolovljena u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, spustivši se na 37 milijardi forinti pod pritiskom urušavanja rafinerijskih marži u svibnju i lipnju.
U odjelu istraživanja i proizvodnje dobit prije poreza, kamata, deprecijacije i amortizacije (EBITDA), prilago?ena za jednokratne stavke, tako?er je više nego prepolovljena, na 36 milijardi forinti, što u MOL-u objašnjavaju padom cijena nafte i plina u Europi.
“MOL se u drugom tromjese?ju 2020. suo?io s izazovima bez presedana”, konstatira izvršni direktor Zsolt Hernadi, izdvajaju?i “zna?ajne” zdravstvene i sigurnosne rizike povezane s pandemijom i probleme u poslovanju pod mjerama suzbijanja zaraze.
Proizvodnja je u drugom tromjese?ju porasla pet posto na godišnjoj razini, na 117.300 barela ekvivalenta nafte dnevno, zahvaljuju?i polju u Azerbajdžanu koje je uklju?eno u rezultate u travnju i više je nego nadoknadilo smanjeno va?enje nafte i plina u Britaniji i Pakistanu.
MOL je u današnjem izvješ?u snizio procjenu ovogodišnje ?iste CCS EBITDA s 2,44 milijarde na 1,7 do 1,9 milijardi dolara zbog o?ekivanih kontinuirano izazovnih okolnosti na tržištu u drugoj polovini godine.
Potvrdili su ujedno zacrtanu kapitalnu potrošnju od 1,5 milijardi dolara.
HINA