Dolina rijeke Rajne u njema?kom Schwarzwaldu sadrži dovoljno litija za više od 400 milijuna elektri?nih automobila, tvrde geolozi, podigavši na noge nekoliko inovativnih rudarskih i energetskih kompanija.
Litij zarobljen u podzemnim izvorima vru?e vode nekoliko tisu?a metara ispod Rajne na jugu Njema?ke, kako tvrde geolozi, mogao bi smanjiti ovisnost njema?ke automobilske industrije tako?er smještene u toj regiji, o uvozu pa su razgovori o va?enju ve? po?eli.
Skeptici pak upozoravaju da bi se ta ideja mogla pokazati neekonomi?nom, a mu?i ih i mogu?i otpor lokalne zajednice, koja u gusto naseljenoj Europi može biti glasnija nego u udaljenoj Australiji ili u pustinjama Južne Amerike, najve?im aktivnim izvorima litija.
Njema?ko-australska inovativna tvrtka Vulcan Energy Resources tvrdi pak da bi mogla proizvoditi uglji?no neutralni litij, objašnjavaju?i da bi pri va?enju koristila struju proizvedenu iz geotermalne energije u pet budu?ih elektrana.
Njema?ka elektroenergetska kompanija EnBW ve? koristi geotermalnu energiju za proizvodnju struje i ispituje može li litij biti profitabilni nusproizvod.
Veliki planovi
“Posrijedi je divovsko ležište litija ?ija su svojstva idealna za naš cilj proizvodnje visokokvalitetnog litija u industrijskim razmjerima u Njema?koj,” rekao je suosniva? Vulcan Energy Resourcesa Horst Kreuter.
Tvrtka planira uložiti 1,7 milijardi eura u gradnju geotermalnih elektrana i postrojenja za va?enje litija, a do sada je prikupila oko 75 milijuna.
Tvrde da bi na dva mjesta mogli do 2024. godine vaditi 15.000 tona litijevog hidroksida godišnje, a zatim u drugoj fazi, od 2025. godine, 40.000 tona godišnje na najviše tri dodatna mjesta.
Kreuter kaže da ve? pregovaraju s proizvo?a?ima katoda i baterija i s automobilskom industrijom.
Ima snažnu potporu australske kompanije Hancock Prospecting, koju vodi izvršna predsjednica Gina Rinehart.
Bijelo zlato
Litij se koristi u baterijama potrebnima za gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, pa ga mnogi nazivaju bijelim zlatom.
Ekonomska ra?unica va?enja uklju?uje pak pluseve, ali i minuse, proizvodnja ?esto zapinje, a cijena oscilira zbog uskih grla u opskrbi ili prekomjerne ponude.
Ove je godine rasla budu?i da je potražnja iz sektora elektri?nih vozila nadmašila ponudu.
“Interno smo izra?unali da bi tržišna cijena tone litijeva hidroksida do 2025. godine trebala iznositi 13.000 ameri?kih dolara”, kaže Kreuter, dodaju?i da ?e troškovi va?enja u Njema?koj biti “znatno niži”.
Sol, kamen i keramika
Europska unija ra?una da ?e joj elektri?na vozila pomo?i da ispuni svoje klimatske ciljeve. Prošle je godine na popis klju?nih sirovina dodala litij i iznijela plan sigurne opskrbe koja bi bi trebala poduprijeti zeleni oporavak.
Europska komisija procjenjuje da ?e Europi do 2030. trebati do 18 puta više litija nego danas i 60 puta više do 2050.
Litij se do sada uglavnom uvozio iz dijela Južne Amerike nazvanog litijev trokut, gdje se proizvodi isparavanjem slane ravnice.
U Australiji litij se vadi iz tvrdih stijena energetski intenzivnim procesima, uz uglji?ne troškove transporta u zemlje diljem svijeta.
U Europi najve?i je proizvo?a? Portugal, ali njegovi rudari prodaju gotovo kompletnu proizvodnju kerami?koj industriji i tek se pripremaju za proizvodnju litija višeg stupnja, potrebnog za baterije.
Geotermalne dileme
Veza izme?u proizvodnje litija i geotermalne energije služi zagovornicima kao argument u prilog tvrdnji o zajam?enom zelenom rješenju, no i geotermalna energija ima svoje nedostatke.
Godine 2007. podzemni slojevi gipsa toliko se nabubrili zbog geotermalnog bušenja da se tlo podiglo, oštetivši ku?e u Staufenu, pitoresknom selu u u Schwarzwaldu.
Neki ulaga?i oklijevaju zato što sumnjaju da ?e komercijalni razvoj va?enja litija iz geotermalnih voda u Europi biti dugotrajan proces.
“Ako pogledate Vulcanov plan razvoja projekata, moglo bi se re?i da je ideja u osnovi nova. A ni ulaganja u konvencionalne projekte va?enja litija nisu baš lako prolazile u proteklim godinama”, objašnjava analiti?ar Canaccord Genuityja Reg Spencer.
No, mogu?nost nadoknade troškova prodajom geotermalne energije mogla bi dovesti do “vrlo niske cijene proizvodnje litija”, dodaje.
Važna je svaka tona
Ekonomski geolog Njema?ke agencije za mineralne sirovine (DERA) Michael Schmidt isti?e pak da bi, ispune li se o?ekivanja o po?etku proizvodnje za tri do ?etiri godine, mogli izbje?i uska grla u opskrbi, najavljena sredinom desetlje?a.
Njema?ka potražnja za litijem porast ?e do 2024. na 9.000 tona godišnje prema scenariju koji predvi?a sporo prihva?anje elektri?nih vozila, tuma?i Schmidt. Bude li proces brz, posko?it ?e na 32.000 tona godišnje.
Njema?ka je prošle godine uvezla otprilike 5.300 tona litija.
“Svaka tona litija koju Njema?ka ne bude morala uvoziti bit ?e dobitak za njezinu industriju”, zaklju?uje.
HINA
