S ciljem interdisciplinarnog pristupa poboljšanju sigurnosti na našim prometnicama, s posebnim osvrtom na sudionike starije životne dobi, danas je održana tre?a po redu konferencija Jutarnjeg lista o sigurnosti cestovnog prometa.
Na u utorak održanoj, tre?oj konferenciji Jutarnjeg lista partner je, me?u ostalima, i Ministarstvo unutarnjih poslova, a zbog same teme partnerstvo je ove godine prošireno i na Ministarstvo zdravstva.
Po prvi puta u radu konferencije sudjelovali su i stru?njaci s podru?ja medicine te, zasebno, psihologije, dok je uvodnu prezentaciju video vezom održao Antonio Avenoso, izvršni direktor Europskog vije?a sigurnosti prometa (European Transport Safety Council, ETSC).
Zbog epidemioloških uvjeta konferencija je u ve?em dijelu održana on line, uz izravno prisustvovanje nekolicine uzvanika na samom mjestu doga?aja, u zagreba?kom hotelu Esplanade, me?u kojima je bio i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinovi?.
Rije? organizatora
Podsjetivši sudionike kako je prethodnu, drugu po redu konferenciju, struka 2019. godine proglasila najboljom konferencijom u Hrvatskoj iz podru?ja sigurnosti, predstavnik organizatora, glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurli? pojasnio je odabir teme te naveo: „Po EUROSTAT-u, u 2019. godini više od petine stanovnika EU imalo je 65 ili više godina. Predvi?a se da ?e se udio osoba u dobi od 80 ili više godina u stanovništvu EU u razdoblju 2020.-2100. pove?ati za dva i pol puta, s 5,8 na 14,6 posto. Isto tako ne smije se zanemariti ?injenica da je i u Hrvatskoj sve više starijeg stanovništva i upravo tema koja je posve?ena problematici stradavanja sudionika u prometu starije životne dobi od iznimne je važnosti i njome se svi mi trebamo po?eti baviti“. Glavni urednik Ogurli? istaknuo je i važnost medija, koji mogu u vrlo kratkom vremenu djelovati afirmativno i preventivno te ukazivati na odre?ene probleme u cestovnom prometu.
Izvršni direktor ETSC-a Avenoso predstavio je europsku statistiku u odnosu na temu te istaknuo kako starije osobe najviše stradavaju kao pješaci, u 47% slu?ajeva, i kao biciklisti, u 44% slu?ajeva. Iznio je preporuke zemljama ?lanicama, me?u kojima se isti?e izrada sigurnosne strategije za pješake i bicikliste s infrastrukturnim unaprje?enjima, ali i preporuke za europsku razinu, ?iji je cilj usmjeravanje na strategiju sigurne mobilnosti u Uniji, te dostupnost fondova za potporu prioritetnim mjerama. Naposljetku, dotaknuo se i zdravstvene sposobnosti voza?a, pri ?emu je naglasio nužnost razvijanja i primjene znanstveno utvr?enih protokola temeljenih na me?unarodnoj dobroj praksi, a kako bi se utvrdila medicinska stanja koja smanjuju sposobnost upravljanja vozilima.
Rije? zdravstva
Nakon njega, tako?er video linkom, uvodni govor održao je i ministar zdravstva Beroš, koji se u svom izlaganju fokusirao na ciljeve medicinske struke, odre?ene Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa 2021. – 2030., koji je u postupku donošenja.
„Brza i u?inkovita medicinska skrb jedno je od podru?ja djelovanja u okviru toga Programa, a postavljen je i cilj do 2030. godine realizirati dolazak tima medicinske službe unutar 10 minuta za urbane sredine, 20 minuta za ruralne i ostvarenje tzv. zlatnog sata za najve?i broj prometnih nesre?a“ – iznio je ministar Beroš neke od mjera, me?u kojima su i osiguranje pravodobne dojave o prometnoj nesre?i, brzog dolaska i prijevoza vozilima Hitne medicinske službe te osiguranje hitnog zbrinjavanja, lije?enja i rehabilitacije ozlije?enih.
Tako?er, prometne nesre?e su tre?i uzrok smrti od ozljeda u najstarijoj dobnoj skupini, a nije zanemariv ni podatak da je u visokoj starosnoj dobi ?ak 17% hospitalizacija zbog ozljeda uzrokovanih prometnim nesre?ama, rekao je ministar zdravstva.
Ministar Božinovi? o temi
Kao uvodni govornik, skupu se obratio i ministar Božinovi? uvodno rekavši kako Jutarnji list, uklju?ivanjem u rad konferencije odgovornih za planiranje, organiziranje i provedbu mjera sigurnosti cestovnog prometa, potencijalne prometne probleme stavlja u fokus šire javnosti, ali i naglašava ono na što MUP upozorava godinama, a to je da je sigurnost prometa kompleksno pitanje koje se ne postiže samo policijskim mjerama i akcijama.
Ministar Božinovi? nadovezao se i na podatke koje je izvršni direktor ETSC-a Avenoso iznio za europsku razinu, te rekao kako i u Hrvatskoj sudionici starije životne dobi najviše stradavaju kao pješaci i ?ine 55,4% svih poginulih pješaka.
„To ih ?ini najugroženijim sudionicima u prometu iz ionako najranjivije skupine, pa su samim time vrlo važna ciljana skupina naših promišljanja i aktivnosti! Uklju?ivanje njihove što bolje zaštite me?u primarne ciljeve i prioritete rada institucija ?esto se name?e samo po sebi kao nužnost kojoj moramo težiti“, istaknuo je ministar Božinovi?, te nastavio da policija po tom pitanju redovito provodi edukacije voza?a starije životne dobi o prometnoj sigurnosti, opasnostima i rizicima, a posebice voza?a bicikala i motocikala. Naime, policija svoje preventivne prometne aktivnosti usmjerava ka zaštiti i smanjenju stradavanja najugroženijih sudionika u prometu i sa svoje pozicije upozorava na potrebu prilagodbe cestovne infrastrukture upravo najstarijim sudionicima u prometu.
Ministar Božinovi? dotaknuo se i suradnje s lije?nicima vezano uz važnosti pravovremenog informiranja o promjeni zdravstvenog stanja osobe, rekavši kako je u ukupnom broju voza?kih dozvola, 14,4% izdano voza?ima starijima od 65 godina, dok njihov udio u vlasništvu registriranih vozila iznosi 18,8%. Tako?er, po pitanju navedene suradnje, s ciljem unaprje?enja i racionalizacije, MUP je zapo?eo doradu zakonske regulative, najavio je izmjene ministar Božinovi?, kratko se osvrnuvši i na stanje sigurnost cestovnog prometa u posljednjoj godini, koje, kako je rekao, nikada nije bilo povoljnije. Primjerice, broj smrtno stradalih u 2020. godini smanjen je za dodatnih 20% u odnosu na godinu ranije, kada je zabilježen najmanji broj poginulih u prometu od osamostaljenja, ali i u posljednjih 60-ak godina, otkad se vodi statistika.
„Takav pozitivan smjer ponajprije pripisujemo izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama i strožim sankcijama za najteže prometne prekršaje koje smo njime uveli“, zaklju?io je ministar nabrojavši i neke fenomene nastale u doba epidemije, koje valja dodatno prou?iti, ali koji ukazuju na sustavnu potrebu nadogradnje i mijenjanja predvi?enih smjerova institucija, po pitanju ulaganja u problematiku prometa.
Konkretne pokazatelje sigurnosti cestovnog prometa iz prethodne godine, s posebnim osvrtom na sudionike starije životne dobi iznio je nakon njega Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, a predstavnici policije, sudskog vješta?enja, akademske zajednice, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog autokluba sudjelovali su u panel raspravi o op?em stanju prometne sigurnosti i ulozi starijih sudionika u njoj.
Izvor: MUP
