Ne mogu se kumulirati naknade štete i po polici osiguranja i po odredbama konkretnog zakona.
Dogodio nam se potres! Nastale su štete na imovini. Nakon prvotnog šoka i sre?e što smo živi i zdravi valja se okrenuti oko sebe i vidjeti što ?initi po pitanju naknade štete nastale potresom. Ponovimo gradivo, ukoliko za zgradu ili stan imate policu osiguranja imovine to ne zna?i automatizmom da je njome obuhva?en i rizik od potresa. Provjerite jeste li potres posebno ugovorili. To što imate policu kasko osiguranja ne zna?i samo po sebi da je njome obuhva?ena i šteta od potresa. Provjerite!
Pojedini gradovi i op?ine sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda donijele su odluku o proglašenju prirodne nepogode za svoje podru?je. Ošte?enici pozor, vrijeme je podnošenje prijava za naknadu štete sukladno odredbama tog zakona odnosno sukladno donesenim odlukama. Grad Zagreb, Velika Gorica, Sveta Nedjelja, Sveti Ivan Zelina, Stupnik, Križ, Orle, Klin?a Sela, Luka, Jakovlje, Donja Stubica, Gornja Stubica u pogledu njih je u ovom trenu proglašena prirodna nepogoda, potres, dakako!
Što to vama kao osobama ?ija je imovina ošte?ena u potresu zna?i! Djelujte! Prijavite se za naknadu štete! Kome i kako? Zakon na?elno propisuje kratke rokove. Ukoliko imamo na umu brojne mjere i preporuke zbog koronavirusaa, onda ti rokovi i zakonom propisan na?in prijave štete, iznimno komplicira stvar.
Zakon kaže kako ošte?enik nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini nadležnom gradskom ili op?inskom povjerenstvu te Gradskom povjerenstvu Grada Zagreba u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Pazite samo 8 dana! Me?utim, zakon propisuje kako iznimno i nakon proteka tog roka može biti podnesena prijava u slu?aju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Koronavirus, preporuke o smanjenju socijalnih kontakata i izlazaka iz ku?e doista se može smatrati objektivnim razlogom na koji vi baš niste u mogu?nosti utjecati. Možemo o?ekivati da ?e ve?ina op?ina i gradova u?initi sve kako bi se zahtjev mogao podnijeti i elektronskim putem. O?ekivanja su jedno, realitet nešto drugo, iskustvo nam to govori. Zovite, tražite, prijavljujte!
Važno je re?i i što zakon podrazumijeva pod pojmom ošte?enika koji može podnijeti zahtjev za naknadom štete,odnosno na koju se to imovinu odnosi, a na koju ne! ošte?enik je fizi?ka ili pravna osoba na ?ijoj je imovini utvr?ena šteta od prirodnih nepogoda sukladno kriterijima iz Zakona. Imovina obuhva?a gra?evine, infrastrukturu, opremu, zemljišta, višegodišnje nasade, šume, stoku, obrtna sredstva u poljoprivredi te ostala sredstva i dobra.
Naglašavamo, i ostala dobra! Me?utim, kao i uvijek postoje neke cake. Ne mogu se kumulirati naknade štete i po polici osiguranja i po odredbama konkretnog zakona. Nema po ovoj zakonskoj osnovi naknade štete za one koji nemaju legaliziranu imovinu kao ni za one koji imaju osiguranu imovinu. Ne dodjeljuju se sredstva pomo?i za ublažavanje i djelomi?no uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda za štete na imovini koja je osigurana, za neizravne štete kao ni za štete nastale na nezakonito izgra?enim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je, prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slu?aju ?e sredstva pomo?i biti dodijeljena tek kada ošte?enik dostavi pravomo?no rješenje nadležnog tijela, osim u iznimnim slu?ajevima.
Pored toga ne dodjeljuju se sredstva ni za štete u slu?aju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost ošte?ene imovine manja od 60 % vrijednosti imovine. Sumirajmo na?elni stav, požurite s prijavama, i imajte na umu kako nema naknade za osigurane i ilegalce, kao ni one kojima je šteta ispod 60 posto vrijednosti!
Izvor: HAK
