Ukupni neiskorišteni izvozni potencijal proizvodnje strojeva i ure?aja u Hrvatskoj iznosi 399,8 milijuna dolara, pokazala je analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK), provedena u sklopu projekta Fit4Globe.
Prema toj analizi, grupe proizvoda s najve?im izvoznim potencijalom su dijelovi za plinske turbine i turbomlazne motore, dijelovi strojeva i ure?aja za dizanje, premještanje i strojevi za gra?evinske radove, dijelovi za zra?ne sisaljke, kompresore i ventilatore, kombajni za žetvu i vršidbu, ventili za regulaciju temperature te dijelovi za ure?aje s unutarnjim izgaranjem.
U analizi je detaljno obra?eno 12 proizvoda odabranih po neiskorištenom izvoznom potencijalu (10 proizvoda) i zna?aju za doma?u strojogradnju (dva proizvoda). Neiskorišteni izvozni potencijal tih proizvoda postoji u 34 zemlje, u ukupnom iznosu od 127,8 milijuna dolara, a realizacijom punoga potencijala izvoz bi se pove?ao za više od jedne tre?ine, odnosno za 37,2 posto.
Ina?e, u sektoru proizvodnje strojeva i ure?aja u Hrvatskoj posluje 634 tvrtke, od ?ega ?ak 94 posto otpada na male i srednje poduzetnike. Ukupno zapošljavaju 11.400 radnika, ostvaruju 7,7 milijardi kuna prihoda (4,4 posto bruto dodane vrijednosti prera?iva?ke industrije), a dobit im je 337 milijuna kuna. S ukupno 1,22 milijarde dolara izvoza ?ine 6,6 ukupne robne razmjene Hrvatske s inozemstvom.
Trenutno su vode?a izvozna tržišta za hrvatske strojeve Njema?ka s udjelom od 21,5 posto, Slovenija s udjelom od 12,5 posto i Austrija s udjelom od 8,5 posto.
Predsjednik HGK Luka Burilovi? isti?e da bi se iskorištavanjem punog potencijala ukupni izvoz strojeva i ure?aja pove?ao za gotovo tre?inu (32,6 posto) sa sadašnjih 1,22 milijarde dolara, što je 6,6 posto ukupnoga izvoza.
“Tržišta s najve?om vjerojatnosti pove?anja izvoza su Njema?ka, Italija, SAD i Ma?arska“, istaknuo je Burilovi?, dok predsjednik Udruženja metaloprera?iva?ke industrije HGK Željko Mažuran poru?uje da je najve?i izazov za branšu potreba sve ve?eg i bržeg ulaganja u modernizaciju pogona.
“Najve?i problem predstavlja nekonkurentnost hrvatske ekonomije zbog ?ega imamo mali broj greenfield i brownfield investicija. Glavni su uzrok nekonkurentnosti nepovoljna monetarna politika i nerealni te?aj kune u odnosu na svjetske valute. Drugi je problem niska razina tehnoloških procesa pa bi bilo nužno bespovratna sredstva EU-a usmjeriti na modernizaciju proizvodnje i industrijskih pogona. Tako?er nas mu?i i nedostatak obrazovanih metaloprera?iva?kih radnika, stoga je nužno prilagoditi školske programe za izobrazbu kadrova“, pojasnio je Mažuran.
Prema financijskim izvještajima predanim za prošlu godinu, pet najve?ih izvoznika ostvarilo je približno 40 posto ukupnih prihoda na inozemnom tržištu te djelatnosti, a najve?ih deset gotovo 50 posto.
Analiza strojogradnje projekta Fit4Globe donosi i pregled sedam najvažnijih inozemnih tržišta (Njema?ke, Italije, Sjedinjenih Ameri?kih Država, Ma?arske, Rusije, Francuske i Austrije), kao i podatke o osam najvažnijih me?unarodnih sajmova u toj branši po izboru poduzetnika izvoznika.
Na svjetskom tržištu u proizvodnji strojeva i ure?aja dominira SAD koji je u 2019., uz Kinu i Njema?ku bio i vode?i globalni izvoznik. Te tri zemlje su ujedno i najve?i uvoznici strojeva i opreme. U Europskoj uniji je, uz Njema?ku, najve?i proizvo?a? Italija.
HINA
