S naftom smo znatno više povezani nego što mislimo. Crnog zlata se ne?emo riješiti tako lako.
Trenutni diskurs, koji utire put ekološki održivom društvu, uglavnom se fokusira samo na proizvodnju i potrošnju energije. Gašenje elektrana na ugljen i drugih prirodnih resursa, kao i napuštanje vozila na naftni pogon, savršen su fokus za postizanje zelene budu?nosti. Paradoksalno, nakon 2050. godine, kada se o?ekuje da ?e Europa posti?i neutralnost ugljika i dalje ?emo ovisiti o nafti. Zašto? Odgovor je jednostavan: jer je plinsko ulje vrlo korisno.
Tvrdnja da se moderno društvo temelji na crnom zlatu nipošto nije pretjerana. O nafti ovisimo kao ovisnici o drogama. Koristimo ga za izradu proizvoda koji pokre?u modnu, prehrambenu, gra?evinsku i potroša?ku industriju. Za po?etak, da bismo razumjeli “uljnu kletvu”, fokusiramo se na kupaonicu, na ladicu za osobnu njegu…
Parfem, ruž, maskara, lak za nokte, ?ešljevi, ?etke, pasta za zube u boji za kosu, dezodorans, šampon, gel za kosu, pjena za brijanje, kontaktne le?e… Ladica vam je u biti puna proizvoda i od plinskog ulja/nafte! Istina je da svaki od tih proizvoda može biti i organski i „nenaftni“, ali ima li dovoljno organskih resursa da se toliki naftni derivati zamijene zelenilom u baš svakoj kupaonici na svijetu?
Svijet mode suo?ava se s istim problemom. Moda ima nekoliko problema kada je u pitanju korištenje ulja, jer kao hobotnica svojim ticalima intervenira u sve sfere našeg života. Istina, polako ?e biti modernije imati elektri?ni automobil i da se šminka od samo nekoliko kapi kerozina ili sli?nog naftnog derivata. Nažalost, to se ne odnosi na odje?u. ?ovje?anstvo se doslovno obla?i u ulje!
Prema Statisti, dvije tre?ine odje?e izra?ene su od sintetike (proizvedene od fosilnih goriva). Upotreba sinteti?kih vlakana udvostru?ila se izme?u 2000. i 2020. i samo se pove?ava. Dio ovog problema je povrh toga i prekomjerna proizvodnja odje?e koja se nikad ne prodaje, te instant moda koja zahtijeva brzo presvla?enje. Vjerovali ili ne, u ovim proizvodima ima toliko ulja da se ?ak mogu koristiti i umjesto ugljena!
U blizini Stockholma, jedna od elektrana po?ela je spaljivati H&M odje?u umjesto ugljena za proizvodnju energije. Ugljen još nije u potpunosti zamijenjen, ali se namjerava.
Pa ipak, ?ak se i proizvodnja odje?e može riješiti naftnog prokletstva. Pamuk, lan, svila, kokos i bambusova vlakna. Znamo alternative i možemo ih koristiti.
Nažalost, postoji podru?je gdje se prokletstvo nafte kao ?ovje?anstva ne može riješiti.
Razlog za to je velika populacija Zemlje. Gotovo 8 milijardi usta nemogu?e je hraniti bez upotrebe plinskog ulja i njegovih proizvoda. Naftni proizvodi se koriste kao sirovina u proizvodnji gnojiva i pesticida.
Ovo je ogromno podru?je koje povezuje naftne lobije s lobijima za masovnu proizvodnju hrane. Glavna zvijezda je naftni koks ili “petkoks”, koji se dobiva kao nusproizvod pri rafiniranju sirove nafte. S više od 80 posto ugljika, naftni koks je neophodan za proizvodnju gnojiva. Naftni koks se dobiva plinofikacijom kerozina. Tijekom procesa nastaje amonijak i odre?eni oblik nitrata koji se potom koristi za stvaranje duši?nih gnojiva koja su kvantitativno nenadmašna s bilo kojim drugim održivo proizvedenim gnojivom. Gdje su onda pesticidi i cijeli lanac proizvodnje hrane. Ulje je op?enito sastavni dio prehrambenog sektora od po?etka do kraja: od sadnje, navodnjavanja, hranjenja i žetve hrane do obrade, distribucije i pakiranja.
Uz samo nekoliko predstavljenih podru?ja, možemo vidjeti da je veza izme?u ljudskog društva i nafte mnogo bliža nego što se na prvi pogled ?ini. Nisu u pitanju samo mobilnost i proizvodnja energije, ve? i mnoge druge stvari. Zbog nafte naše društvo postoji kao takvo. Crnog zlata se ne?emo riješiti tako lako, možda nikada uop?e, jer smo kroz proces hidrauli?kog frakturiranja t. i. “Fracking” je otkrio gotovo neograni?ene rezerve nafte. Jasno je da ?emo se na njemu oslanjati i koristiti u svijetlozelenoj budu?nosti.
Kako bi uistinu bili “zeleni”, moramo se stoga sustavno, društveno, politi?ki i osobno truditi koristiti što više nenaftnih proizvoda. Za ostatak uglji?nog otiska pobrinut ?e se priroda, bez koje ionako ne možemo postojati.
Tekst: Vid Legradi?
Fotografija: Pixabay
