Prema zakonu vozilo mora zako?iti ?ak i kada svi sustavi za ko?enje otkažu. Što ovo konkretno zna?i? Zna?i da ?e automobil zako?iti ?ak i kada su vam ko?nice otkazale, ali, dakako, ne optimalno, put ko?enja bit ?e znatno dulji i riskantniji.
Stariji automobili se manje – više oslanjaju samo na ko?nice, dok vozila novije proizvodnje imaju kao dio obavezne opreme i ABS sustav. On je obi?no kontroliran putem senzora i upravo je taj senzor u najve?em broju slu?aja uzrok kvara kada se dogodi kvar na ABS sustavu.
Kada kažemo ABS, ?ini nam se da je to nešto veoma komplicirano, no zapravo se radi o veoma jednostavnom sistemu. Za po?etak treba re?i da je ABS skra?enica za ‘anti-lock braking system’, a radi se o sistemu koji omogu?uje da vozilo, odnosno njegove gume i dalje ostanu na površini prometnice prilikom ko?enja, onemogu?uje se otklizavanje s ceste te je samim time ?in ko?enja mnogo sigurniji i brži.
Središnja jedinica ABS-a je u stalnom nadzoru nad vrtnjom svakog od kota?a te ih uspore?uje. Kada se dogodi da je brzina vrtnje nekog od kota?a na nuli ili je znatno niža od brzine vrtnje ostalih kota?a, reagira sistem tako da na tom kota?u smanji silu ko?enja i polako ga otpušta kako bi se opet po?eo normalno vrtjeti. Kad se po?ne vrtjeti, sustav poja?ava silu ko?enja, a mi to na papu?ici ko?nice osjetimo poput vibriranja.
ABS raspodjeluje silu ko?enja na stražnju i prednju osovinu. U cijelom tom sustavu senzori su veoma važni, a postoje senzori koji prate vrtnju kota?a, prsten davatelja signala te jedinica koja obra?uje signale i upravlja cijelim ABS sustavom. Danas poznajemo dvije vrste senzora i tri vrste davatelja signala. Jedna vrsta su analogni ABS sustavi s induktivnim senzorima, a druga su moderni, magnetski sustavi s magnetskim davateljima signala. Analogni ABS sustavi su poprili?no veliki i kod njih ima poprili?nih skokova napona koji se bilježe na središnjoj jedinici. Što je takvih skokova više, to je i viša brzina kretanja. Senzori moraju reagirati na prsten, a kako bi se to dogodilo, potrebna je odre?ena zra?nost koja mora biti oko 0,6 milimetara. Upravo na ovom dijelu naj?eš?e dolazi do kvara, jer se poremeti zra?nost i u tom slu?aju senzor ne hvata davatelja. Ovi, stari senzori doista mogu dugo trajati i neki su stariji i od 15 godina, a onda jednostavno – otkažu.
Je li ovakva vrsta senzora u kvaru lako je otkriti multimetrom jer otpor mora biti izme?u 1100 i 1200 Ohma. Ako je otpor ve?i sustav može raditi, ali ne?e biti ispravan, a ako je otpor na nuli, senzor je otkazao.
Kada govorimo o modernim ABS sustavima, oni na prstenu imaju mnogo malih magneta koji su tako složeni da izvana izmjenjuju sjeverni i južni pol, a senzor sve to bilježi. I ovu vrstu sistema može se provjeriti multimetrom, ali je ispravan otpor 1600 Ohma. Kod njih je zra?nost znatno ve?a, kre?e se oko 4 milimetra pa je i njihovo polje tolerancije šire.
Budu?i se tehnologija u automobilima stalno razvija, treba znati da postoje i ABS sistemi koji imaju davatelje signala koji su integrirani u ležajeve ?ime je cijeli sustav znatno pojednostavljen.
Praksa pokazuje da je upravo senzor naj?eš?i uzrok kvara na ABS sustavu, a njegova je zamjena laka i nije pretjerano skupa.
Izvor: Silux.hr
