Pandemija koronavirusa prekinula je razdoblje procvata europskog turizma i vlade su pohitale u pomo?, razmatraju?i ujedno rješenja koja bi mogla smanjiti ovisnost o prihodima od dolazaka stranih gostiju, piše agencija dpa.
Na vrhuncu, 2018. godine, turizam ?inio 10 posto europskog BDP-a i zapošljavao je 11 posto radnika. Više od polovine globalnog turizma odvijalo se u Europi, objavila je Europska komisija za putovanja (ETC) u godišnjem izvješ?u.
Rast se nastavio u 2019., iako sporijim tempom, priop?io je ETC, ukazuju?i na „klimavo” svjetsko gospodarstvo, ameri?ko-kineske trgovinske sukobe i strah od brexita bez dogovora.
Po?etkom 2020. svijetom se po?eo širiti koronavirus i stvari su se stubokom promijenile. Osim zdravstvenog sektora, njezin razorni u?inak posebno se teško osjetio u sektoru putovanja i turizma, piše dpa.
ETC je u izvješ?u za tre?e ovogodišnje tromjese?je procijenio da je Europu ove godine posjetilo milijardu turista manje nego prošle godine, što bi predstavljalo 61-postotni pad.
Gubitak prihoda od turizma bilježile su sve zemlje na Starom kontinentu, ali najteže je pogodio one koje o njemu najviše ovise, isti?e agencija, izdvajaju?i me?u zemljama EU-a Hrvatsku i Gr?ku.
Turizam ?ini više od petine BDP-a obje zemlje, koje su ove godine zabilježile vrtoglavi pad prihoda u tom sektoru.
Hrvatski turizam ?eka plan
U Hrvatskoj se i prije pandemije pozivalo na restrukturiranje gospodarstva kako bi se smanjila ovisnost o turizmu.
Oni koji posluju u tom sektoru tvrde pak da “antituristi?ka” kampanja pokazuje neshva?anje biti problema.
Iza konzultanta Nedjeljka Pinezi?a, vlasnika hotela na Krku, burna je godina, obilježena zatvaranjem, otvaranjem i opetovanim zatvaranjem.
Nadu probu?enu kratkim otvaranjem turizma u srpnju brzo je zatrlo naglo razbuktavanje zaraze i Hrvatska godinu zaklju?uje s upola manje gostiju nego u 2019., pri ?emu su veliku ve?inu ?inili tradicionalni gosti iz Njema?ke, ?eške i Poljske, napominje dpa.
Strmoglavi pad broja posjetitelja “vremenski se poklopio s pozivima na opsežno restrukturiranje i upozorenjima da se zemlja previše oslanja na nestabilan turizam“, tuma?i Pinezi? za dpa.
Masovni je turizam u Hrvatskoj proteklih godina predstavljao veliko optere?enje za niz središta na obali i sada bi mogao postati žrtva vlastitog uspjeha, napominje dpa.
„Još u velja?i o?ekivalo se da ?e sezona 2020. biti rekordna, bolja ?ak i od izuzetno dobre 2019. To je izazvalo ‘turizmofobiju’ i potaknulo zahtjeve da se poduzmu mjere koje bi de facto ograni?ile rast sektora”, tvrdi Pinezi?.
Prijedlozi uklju?uju ve?e poreze za mala poduze?a, uklju?uju?i obiteljske hotele koji ?ine okosnicu hrvatskog turizma, te restriktivno izdavanje dozvola i kvote za kruzere, posebno u Dubrovniku, nabraja dpa.
Pinezi? strahuje da bi Hrvatska predloženim izmjenama sama sebe sabotirala. Drugim rije?ima, da bi ubila koku koja joj nese zlatna jaja.
„Od turizma se uvijek o?ekuje da podijeli svoje prihode sa svim razinama uprave a ove godine to vrijedi dvostruko”, kaže. “Ali ove godine nitko nam nije došao i svi su bili šokirani“, dodaje.
Hrvatski hotelski operateri i tvrtke povezane s turizmom traže od vlade da nastavi s mjerama pomo?i. Me?utim, ve?ina kriznih mjera istje?e na kraju godine.
Hrvatska je ve? dobila prvu polovinu iznosa od ukupno 1,02 mlijarde eura, namijenjenih spašavanju radnih mjesta u svim sektorima, a vlada nije najavila kako planira nastaviti podržavati turizam. Nije predstavila ni planove za smanjenje ovisnosti o turizmu, s obzirom na pandemiju.
Gr?ka ima ideju
Gr?ka je reagirala agilnije, primje?uje dpa.
Nakon što je ove godine broj posjetitelja potonuo 70 posto, zemlja je nazna?ila poteze kojima planira privu?i druge izvore financiranja.
Premijer Kyriakos Mitsotakis rekao je da ?e njegova vlada po?etkom idu?e godine predložiti zakon o sedmogodišnjoj poreznoj olakšici od 50 posto za tvrtke koje se registriraju u Gr?koj za obavljanje poslova na daljinu, ?ak i ako ih ne rade za gr?ke klijente.
Spremaju se tako?er ponuditi velikim filmskim kompanijama popust od 40 posto kako bi ih potaknule da do?u snimati i donesu svoj novac u Gr?ku, napominje dpa.
Gr?ka je možda nakon 10 godina gotovo neprekinute financijske krize nau?ila da, ako zakasnite, odozgo ?e vam jednostavno nametnuti brutalne reforme, konstatira njema?ka agencija.
U prvim godinama financijske krize pojavio se ?itav novi sektor brzih digitalnih poduze?a. Ako Gr?koj zahvaljuju?i pandemiji po?e za rukom sli?an podvig, ostatku Europe možda bi moglo biti od koristi da slijedi njezin primjer, zaklju?uje dpa.
HINA
