Prosječna starost automobila u RH je 2022. bila preko 14 godina. Bez obzira kupujete li novi, rabljeni, ili već vozite desetak godina stari auto, sigurno ste si postavili pitanje: dizel, benzin, struja, plin?
Pogledajmo izračun cijene goriva za benzin i za plin, a dodatno usporedimo rezultate s cijenom dizela i električne struje.
Plin vs. Benzin: plin je isplativ ako se pravilno koristi
U benzinske automobile, pogotovo one s motorima veće zapremine, često su se naknadno ugrađivali LPG sustavi (liquid petroleum gas, ukapljeni naftni plin). Izgaranje plina nešto je čišće od izgaranja benzina, a i litra plina je i jeftinija od litre benzina. S druge strane, naši zakoni opterećuju vozače LPG vozila dodatnim troškovima pri registraciji, a i sami plinski sustav ima vijek trajanja kraći od ostatka automobila. Dodatni potencijalno nepovoljni čimbenik je viša temperatura izgaranja plina (u odnosu na benzin) pa lošim ili loše održavanim plinskim sustavima vozač može oštetiti motor (npr. deformacija ili izgaranje ispušnih ventila). Na koncu, automobil nije dobro voziti neprestano na plin, o čemu će uskoro biti više riječi.
No, niža cijena plina kao goriva u prošlosti se “za čas” isplatila, a s današnjim cijenama goriva potreban je dulji period da se ugradnja ili veliki servis plina ima smisla. Koliko je za to vremena, ili točnije, kilometara potrebno?
Na testnom automobilu (za ovaj tekst nije bitan model, nego izmjerene vrijednosti) uzmimo sljedeće vrijednosti za primjer:
Cijena plina po litri: 0.95 €
Cijena benzina po litri: 1.45 €
Potrošnja benzina: 9 l/100 km
Potrošnja plina: 11 l/100 km
Pretpostavimo da je prosječna potrošnja pravi prosjek nastao vožnjom na autoputima, magistralnim cestama, po gradskom prometu, na dulje i kraće relacije, za vrijeme ljetnih vrućina i zimskih hladnoća, po ravnim i bregovitim cestama. Potrošnja plina je obično 15-20% viša od potrošnje benzina kako bi se ostvarila pravilna smjesa. Vrijednosti zaokružujemo na više (pesimistično), a makar će cijene varirati, pretpostavili smo otprilike jednaki omjer cijena plina i benzina.
Nismo računali period vožnje na benzin dok je motor hladan (vozilo se “šalta” na plin kada postigne određenu radnu temperaturu), a nećemo računati niti cijenu ugradnje, niti servisa plina (uključujući godišnju registraciju i periodičke testove plinske boce). Isplativost ovisi o tom koliko kilometara obično godišnje auto vozi; zato obratimo pozornost na graf na kojem je prikazan trošak goriva na neku prijeđenu kilometražu te graf koji pokazuje samo razliku cijene goriva s obzirom na prijeđenu kilometražu:
Jasno je: ako je razlika između cijene za neku kilometražu za benzin i plin veća od godišnjeg troška ugradnje ili održavanja plinskog sustava, onda se plin isplati. Npr., ako kupujete auto s plinom, a plin treba servis čija je cijena 300 €, taj će servis postati isplativ tek nakon odvoženih 15.000 km (u odnosu na to da ste plin prestali koristiti i tih 300 € dali za benzin). Uz to, auto koji troši manje od auta koji koristimo u ovom primjeru će trebati prijeći više kilometara da se bi tih istih 300 € isplatilo.
Kako smo došli do tih brojeva?
Uz prethodno navedene pretpostavljene cijene goriva i iznose prosječne potrošnje, vrijeme je da objasnimo zašto se na svakih nekoliko potrošenih spremnika plina poželjno voziti na 1 spremnik benzina; to je dobro za benzinske injektore, i za održavanje pravilnih parametara mape motora. Suvremeni (a i neki stariji) automobilski procesori uštimavaju parametre rada motora sukladno uvjetima u kojima se nalaze i stilu vožnje vozača. Računala koja upravljaju plinskom instalacijom uglavnom nisu toliko sofisticirana, pa je rad na benzin poželjan kako bi glavni ECU auta mogao raditi kako je i dizajniran, pratiti proces rada motora od usisa zraka do mjerenja sastava ispuha. Tako smo uz prethodne dodali i ove parametre za naš testni automobil:
Zapremina spremnika plina: 45 l
Zapremina spremnika benzina: 60 l
Doseg na plin: 409 km
Doseg na benzin: 667 km
Računajmo da će takav auto nakon 5 spremnika plina voziti na 1 spremnik benzina (naravno, rezervoare ne treba “cijediti” do kraja da u sustavu dovoda goriva ne završe nečistoće iz goriva koje se u njima skupljaju). Ne računajući benzin koji auto potroši dok je hladan i dok ne prijeđe na plinsko gorivo, to znači da jedan takav ciklus (5x tank plina, 1x tank benzina) omogućuje doseg od oko 2.712 km, uz ukupnu cijenu goriva od oko 301 € (ne računamo potrošne materijale poput ulja i guma). Pogledajmo sada tablicu u kojoj je izraženo koliko je takvih ciklusa (5x tank plina, 1x tank benzina) potrebno za određene kilometraže:
| km | 5.000 | 10.000 | 15.000 | 20.000 | 25.000 | 30.000 | 35.000 |
| plin (5p+1b) | 1,8 | 3,7 | 5,5 | 7,4 | 9,2 | 11,1 | 12,9 |
Drugim riječima, 20.000 km će za taj auto koštati 7.4 “pravilna” ciklusa trošenja plina i benzina, odnosno 2.218 € (7.4 * 301 €, zaokruženo). Da je auto vozio samo na benzin, ista kilometraža koštala bi 2.610 €, ili oko 15% više. Dakle, vožnja isključivo na benzin koštala bi 392 € više.
A dizel i struja?
I cijene kilometara za dizelski i električni automobil ćemo predstaviti u grafu zajedno s cijenama za benzinski i LPG automobil.
Pretpostavimo da dizelski automobil, po snazi sličan našem benzinskom s plinom, troši prosječnih 7.4 l/100 km. Prosječna kilometraža takvog dizelskog automobila koštala bi malo više od cijene kilometraže automobila na plin.
Za električni pogon moramo proširiti pretpostavke:
Cijena kWh (punjač s mreže, ne računajući solarne panele, uz grubi prosjek cijene dnevne, noćne, spore i brze struje/punjenja): 0.54 €
Kapacitet baterije: 45 kWh
Doseg (računajući regenerativno kočenje): 275 km
To otprilike znači da taj električni automobil troši 16.4 kWh na 100 km (ili 8.9 € na 100 km), odnosno 443 € za 5.000 km ili 2.657 € na 30.000 km. Temeljeno na tim pretpostavkama, evo i grafa:
Na prvi je pogled najniža cijena kilometara ona za električni automobil, no ne zaboravimo da smo za benzin, LPG i dizel uzeli primjer relativno snažnog automobila veće autonomije, koji svakako koštaju znatno manje (i do nekoliko puta manje, ili za red veličine manje u slučaju starijeg dizelskog/benzinskog i novog električnog) od električnog automobila koji bi imao svojstva kakva smo naveli u ovom primjeru.
Prema tome, makar bi u istim uvjetima cijene energenata i bez računanja cijene potrošnih materijala ovaj električni auto koštao 784 € manje od dizelskog za prelazak 30.000 km, ovdje naš primjer pomalo gubi smisao. Naš dizelski auto odgovarao bi nekom 170-200 KS snažnom modelu D-segmenta, dok naš električni auto odgovara nekom 100-130 KS snažnom modelu B-segmenta. Ako taj isti električni auto usporedimo s ekvivalentnim dizelašem koji ostvaruje prosječnu potrošnju od 4.5 litre na 100 km (što je sasvim plauzibilni prosjek), takav će dizelaš prijeći 30.000 km znatno jeftinije od električnog auta, i to za 564 €.
Što na koncu kupiti?
Ako auto i ne troši 9 nego 6 litara benzina na 100 km, omjer cijena goriva (LPG i benzin) ostaje isti pa su “uštede” za vožnju na plin otprilike jednake po relativnim iznosima. Električni automobili su znatno skuplji pri kupnji pa se velika razlika cijene neće početi isplaćivati dok se ne prijeđe velika kilometraža (ili značajna kilometraža u gradskom prometu s malim relacijama). Dizelski su automobili efikasniji od benzinskih, ali gorivo je skuplje. A sve skupa, od baterija preko EGR filtera i injektora do turbina se troši, gubi efikasnost i zahtjeva servis ili zamjenu.
Nema jednostavnog recepta za kupnju auta, pa tako ni ovaj tekst nije čarobni odgovor. No, možda je pojasnio konkretne troškove i potencijalne razlike u cijeni vožnje na plin/benzin/dizel/struju, a možemo zaključiti s jednostavnim savjetom da se kupi auto za koji je kupac spreman odvojiti x eura (i za kupnju i za servise kojih će sigurno biti, i za novi i za rabljeni auto!), koji će mu služiti za svakodnevne kilometre, i možda najbitnije – u kojem će pronaći i malo uživancije.
