U samo 25 slu?ajeva hrvatski voza?i su pri pretjecanju i povratku u desnu prometnu traku uklju?ili pokaziva? smjera, a u 75 slu?ajeva su to propustili u?initi.
Stereotipi! Da vas netko pita tko je kulturniji u prometu: Hrvati, Slovenci ili Austrijanci, uz dozu patriotizma, vjerojatno biste teška srca priznali da nismo na vrhu te liste… Mi smo, pak, odlu?ili empirijski provjeriti tko je prvak u uklju?ivanju pokaziva?a smjera na autocesti, kao jednom od glavnih primjera promete kulture. Vozili smo od zagreba?ka obilaznice, Buzina, do Maclja, od Maclja do Maribora pa do Celja i do Celja do Šentilja i Graza. Cilj je bio na stotinu primjera vidjeti uklju?uju li voza?i pokaziva? smjera prilikom pretjecanja i povratka u desnu prometnu traku. Jednog voza?a pratili smo u maksimalno dvije radnje, pretjecanju i povratku u desnu traku.
Idemo krenuti s hrvatskim gra?anima. Na obilaznici i autocesti prema Maclju pratili smo ponašanje voza?a s hrvatskim registarskim oznakama i rezultati nisu sjajni. Naime, od 100 primjera rezultati su sljede?i: u samo 25 slu?ajeva hrvatski voza?i su pri pretjecanju i povratku u desnu prometnu traku uklju?ili pokaziva? smjera, a u 75 slu?ajeva su to propustili u?initi. Ve? je u Sloveniji situacija mnogo bolja pa su tamošnji voza?i u 52 slu?aja uklju?ili pokaziva? smjera, a u 48 nisu. O?ekivano, Austrijanci su prvaci – u 88 slu?ajeva uklju?ili su pokaziva? smjera, a samo u 12 nisu.
Dakle, potvrdili smo stereotipna razmišljanja, iz nekog razloga teško nam je posegnuti za prekida?em pokaziva?a smjera, što na autocesti pri visokim brzinama može biti iznimno opasno. Ho?emo li to ikada promijeniti?
Izvor: HAK
