Prvim pregledom utvr?ujemo stanja koja izravno ugrožavaju život, a tek zatim zapo?injemo s detaljnijim pregledom u cilju pronalaženja drugih ozljeda ili bolesti.
Što u?initi kad primijetimo prometnu nesre?u? Vjerojatno su se mnogi ljudi za volanom to upitali, nadaju?i se da ipak nikada ne?e do?i u tu neugodnu situaciju. Me?utim, život ne bira! I zato, doista, što napraviti ukoliko prvi do?emo na mjesto incidenta?
Konkretne savjete svim voza?ima ponudila je Ana Mikul?i?, stru?na suradnica u Odjelu za prvu pomo? Služba za zdravstvene i socijalne djelatnosti Hrvatskog Crvenog križa:
– Najprije treba procijeniti situaciju, utvrditi sigurnosne rizike i osigurati mjesto nesre?e. Ako se mjestu nesre?e približavamo u vozilu, potrebno je smanjiti brzinu, zaustaviti se na sigurnoj udaljenosti uz rub ceste, isklju?iti motor i upaliti sva ?etiri pokaziva?a smjera. Na cestu nikada ne smijemo istr?avati, svakako se preporu?a odjenuti reflektiraju?i prsluk i postaviti sigurnosni trokut iza vozila, a ukoliko je mogu?e sigurnosne trokute postaviti u oba smjera.
Ako procijenimo da mjesto nesre?e nije sigurno, trebamo udaljiti ostale sudionike, pozvati hitne službe i pri?ekati na sigurnoj udaljenosti. Ukoliko je siguran pristup, važno je da pružimo prvu pomo? ozlije?enima, da ostanemo smireni i da vodimo ra?una o osobnoj zaštiti. No, kako možemo najto?nije procijeniti stanje ozlije?enih?
Ana Mikul?i? sugerira da prije svega moramo uzeti u obzir okolnosti i sile koje su djelovale prilikom nastanka nesre?e, jer su vrsta i broj ozljeda povezani s njezinim uzrokom. Procjenu stanja unesre?ene osobe uvijek zapo?injemo prvim pregledom, po mogu?nosti u položaju u kojem je osoba zate?ena.
– Prvim pregledom utvr?ujemo stanja koja izravno ugrožavaju život, a pregled se odvija sljede?im redoslijedom: prvo provjerimo je li unesre?ena osoba pri svijesti, zatim je li dišni put prohodan, potom provjeravano diše li osoba normalno ili ne diše normalno, te ima li znakova jakog vanjskog krvarenja. Tek nakon zbrinjavanja ozljeda koje ugrožavaju život, zapo?injemo s detaljnijim, odnosno drugim pregledom u cilju pronalaženja drugih ozljeda ili bolesti.
Kako zbrinjavamo spomenuta stanja koja ugrožavaju život?
– Ako je osoba bez svijesti, a diše normalno, tada je postavljamo u stabilan bo?ni položaj. Ukoliko je osoba bez svijesti i ne diše, odmah pristupamo oživljavanju. Ako primijetimo jako vanjsko krvarenje, potrebno je zaustaviti ga u što kra?em roku, a ukoliko se osoba guši, potrebno je izvesti postupak prve pomo?i kod gušenja.
Naša sugovornica posebno naglašava kako je iznimno važno znati brojeve hitnih službi, osobito broj hitne medicinske službe 194/112, te pravovremeno uputiti poziv. Tako?er, sugerira da osobitu pozornost trebamo obratiti na ozljede kralježnice, jer nestru?nim pružanjem pomo?i prilikom pomicanja možemo izazvati trajne posljedice ili smrtni ishod.
– Ozljede kralježnice vrlo ?esto susre?emo u prometnim nesre?ama te ako sumnjamo na takvu vrstu ozljede, ne smijemo pomicati unesre?enu osobu osim ako joj prijeti životna opasnost, ako ne diše ili ako ne diše normalno.
Nakon pružene prve pomo?i, potrebno je ostati uz ozlije?enu osobu, pratiti njezino stanje i svakako, ukoliko je pri svijesti, pružati joj i psihosocijalnu podršku, smirivati je i ohrabrivati!
Za kraj smo našu sugovornicu upitali postoje li neke novosti u postupcima pružanja prve pomo?i kod prometnih nesre?a, odnosno, postoje li razlike izme?u posljednjih i dosad uvriježenih preporuka? Ana Mikul?i? odgovara da smjernice iz prve pomo?i (lai?ka prva pomo?) se ažuriraju svake 4 godine, pri ?emu se ponekad radi o neznatnim promjenama i preporukama, a ponekad o uvo?enju ve?ih izmjena. Naravno, sve promjene se uvode temeljem rezultata znanstvenih istraživanja.
– Prije nekoliko godina oživljavanje se radilo u omjeru 15:2, danas se radi u omjeru 30:2, odnosno, 30 pritisaka na prsni koš i 2 upuha. Naglasak je stavljen na održavanje cirkulacije, ?ak i ako osoba koja pruža prvu pomo? nije u mogu?nosti ili nije voljna dati umjetno disanje, mogu se primijenjivati samo pritisci na prsni koš. Jednako tako uvriježena praksa je bila postavljanje ?vrstog predmeta u usta kod epi napada, što danas nikako nije preporu?ljivo. Zatim, kod procjene stanja unesre?ene osobe više ne gubimo vrijeme traže?i puls, ve? je dovoljno pravilno provjeriti disanje.
Jedna od važnijih smjernica iz 2016. godine odnosi se na postupke prve pomo?i kod sumnje na ozljedu vratne kralježnice.
– Tu je u potpunosti izba?eno postavljanje ovratnika od strane laika, preporuka je glavu i vrat unesre?ene osobe rukama održavati u neutralnom položaju, u ravnini s ostatkom tijela bez mogu?nosti pomicanja. Ukoliko je osoba bez svijesti, a diše, dišni put joj se može osloboditi pažljivim podizanjem donje ?eljusti ili postavljanjem u bo?ni položaj tehnikom rolanja. Tako?er, u medijima ?esto ?ujemo ili ?itamo kako je dio prve pomo?i va?enje jezika, što je apsolutno neto?no i tim postupkom možemo naštetiti unesre?enoj osobi. Zato ponavljamo, ukoliko je osoba bez svijesti, a diše, potrebno ju je postaviti u stabilan bo?ni položaj i pozvati hitnu medicinsku službu. Ukoliko ne diše, nazvati 194/112 i zapo?eti oživljavanje.
Izvor: HAK
